Na današnji dan - 23. Jun -
1501. godine - Portugalski
moreplovac Pedro Kabral vratio se u otadžbinu sa putovanja, tokom kojeg je
Brazil proglasio posedom Portugalije.
1537. godine – Na povratku u Španiji umro je španski
istraživač Pedro Mendoza. Bio je vođa ekspedicije za istraživanje Južne Amerike
koja je stigla do područja Rio de la Plata, a 1536. godine osnovao je naselje
Buenos Aires.
1611.
godine - Engleskog istraživača Henrija Hadsona, koji je prvi ispitao istočne
obale Grenlanda i reku Hadson, pobunjena posada njegovog broda
"Diskaveri", s osmoricom pristalica, ostavila u Hadsonovom zalivu, gde
su potom svi umrli od gladi i zime. Tokom četiri putovanja istraživao je Severni
ledeni okean, pokušavajući da otkrije morski put iz Evrope u Aziju preko
Arktika, pri čemu je otkrio i Hadsonovo more i Hadsonov moreuz.
1668.
godine - Rođen italijanski filozof, istoričar i teoretičar prava Đovani Batista
Viko, ili Đanbatista, osnivač filozofije istorije i preteča moderne estetike.
Na univerzitetu u rodnom Napulju 1697. godine je postao profesor retorike. Prvo
je desetak godina izučavao Platona i Kornelija Tacita, svoje omiljene pisce.
Napuljski kralj Karlo Treći ga je 1735. godine imenovao za kraljevskog
istoriografa. Smatrao je da se pravo rađa iz svesti čovečanstva i učestvuje u
promenama čovekovog mišljenja, pa razlog promena treba tražiti u opštoj
istoriji čovekovog razvitka. Pesništvo je izdvojio kao autonomnu emanaciju
duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom. Nasuprot
kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o trima glavnim fazama duha. Dela: "Principi nove nauke o
zajedničkoj prirodi nacija", "Univerzalno pravo",
"Autobiografija".
1757. godine – Britanci su pobedom nad
francuskim saveznikom indijskim guvernerom Bengala kod Plaseja učvrstili svoju
vlast u istočnoj Indiji.
1763. godine – Na Martiniku je rođena
Mari Žozef Roz de la Pageri, poznata kao Žozefina, kćerka mornaričkog poručnika
i žena Napoleona Bonaparte. Krunisana je za caricu 1804. godine.
1785.
godine - Turska vojska skadarskog vezira Mahmud paše Bušatlije prodrla u
Cetinje, gde paša nije poštedio ni manastir koji je krajem 15. veka sagradio
Ivan Crnojević, prema predanju njegov predak jer su Bušatlije su poturice.
Manastir u kojem je bila prva štamparija Južnih Slovena, 1786. godine obnovio
je vladika Petar Prvi Petrović Njegoš. U njoj su od 1493. godine štampane
ćirilične knjige, uključujući "Oktoih prvoglasnik".
1848.
godine - Zbog dekreta o ukidanju "narodnih radionica" - otvorenih pod
pritiskom radničkih demonstracija u februaru 1848. godine, u kojima se
zaposlilo 150.000 nezaposlenih - u Parizu je izbio ustanak radnika, koji je
posle tri dana ugušio general Luj Kavenjak i naredio streljanje 11.000 radnika.
1862.
godine - Turska artiljerija sa Kalemegdana bombardovala beogradsku varoš, posle
čega su dobrovoljci iz Srbije i drugih srpskih krajeva pohrlili u odbranu
Beograda. Legijom u kojoj je pola dobrovoljaca bilo iz Vojvodine komandovao je
pesnik Vladislav Kaćanski. Kad je sa političkim rešenjem krize legija
raspuštena, deo vojvođanskih dobrovoljaca ostao je u Beogradu i stupio u srpsku
vojsku.
1875.
godine - Posle napada hajduka pod vođstvom Pere Tunguza na turski karavan u
Binšini, izbio je Nevesinjski ustanak, najveći protiv Otomanskog carstva u BiH.
Ustanak se brzo širio i posle mesec dana je buknuo i u Bosanskoj krajini, a
Crna Gora je svim sredstvima pomagala ustanike. U nekoliko bojeva ustanici su
odneli pobede, najveću na Muratovici, gde su Turci 10. i 11. novembra 1875.
godine izgubili 1.325 ljudi. Ustanak je zainteresovao Evropu za stanje u
zemljama pod turskom vlašću. Srbija i Crna Gora su u leto 1876. godine objavile
rat Otomanskom carstvu u koji se 1877. godine uključila Rusija. Rat je završen
za Srbe nepravednim Sanstefanskim mirom, donekle revidiranim 1878. godine na
Berlinskom kongresu. U ustanku je učestvovao i Petar Karađorđević pod
pseudonimom Petar Mrkonjić kasnije srpski kralj.
1894.
godine - Rođen engleski kralj Edvard Osmi, koji je na prestolje stupio 1936.
godine, ali ga se, iste godine, pod pritiskom vlade i parlamenta - zbog ženidbe
Amerikankom Volis Simpson, dvostrukom raspuštenicom - odrekao u korist mlađeg
brata Džordža Šestog. Potom je do smrti 1972. godine živeo u inostranstvu kao
vojvoda od Vindzora.
1943.
godine - U Londonu je u Drugom svetskom ratu, pod predsedništvom premijera
Vinstona Čerčila, na sastanku štabova britanske armije radi utvrđivanja planova
za ratne operacije u Italiji i na Sredozemlju, odlučeno je da se Vrhovni štab
Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pozove da sadejstvuje, vezujući na svom
bojištu što više fašističkih snaga.
1945.
godine - Japanski komandant general Micuru Ušiđima posle poraza od američkih
trupa izvršio samoubistvo na ostrvu Okinava, poprištu najkrvavije bitke na
Pacifiku u Drugom svetskom ratu. Zvanično je saopšteno da je tokom borbi za
Okinavu poginulo 234.183 vojnika i civila.
1947.
godine - U SAD usvojen takozvani Taft-Hartlijev zakon, kojim je ograničeno
pravo radnika da organizuju štrajkove i primoran sindikat da isključi
prokomunističke rukovodioce. Šefu države je dato pravo da na 80 dana suspenduje
svaku štrajkačku akciju koju oceni opasnom za nacionalnu bezbednost, a ubrzo je
antikomunistička histerija dostigla neslućene razmere kampanjom republikanskog
senatora Džozefa Makartija.
1956.
godine - Pukovnik Gamal Abdel Naser izabran za predsednika Egipta.
1960. godine – Patris Lumumba postao je prvi predsednik
vlade nove nezavisne države Demokartske Republike Kongo.
1970.
godine - Studenti u Tokiju se sukobili sa policijom tokom velikih demonstracija
protiv produženja američko-japanskog pakta o bezbednosti.
1980.
godine - Upravljajući avionom poginuo Sanđaj Gandi, sin šefa indijske vlade
Indire Gandi, za kojeg se verovalo da će biti naslednik u vrhu indijske političke
scene.
1985.
godine - Iznad Atlantskog okeana eksplodirala bomba koju su podmetnuli Siki
teroristi u avion "Boing 747" kompanije "Er Indija" na
liniji Toronto-Bombaj, usmrtivši svih 329 putnika i članova posade.
1993.
godine - Nigerijski diktator general Ibrahim Babangida poništio predsedničke
izbore od 12. juna i onemogućio povratak demokratije.
1994. godine - Južna Afrika - posle decenija međunarodne izolacije zbog politike aparthejda
- vraćena u Generalnu skupštinu UN.
1995. godine- Umro američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk, koji je 1954. godine pronašao
vakcinu protiv dečije paralize, epohalno otkriće koje je na minimum smanjilo
opasnost od opake bolesti.
1995.
godine - Čečenski islamski separatisti i ruski pregovarači sporazumeli se o produženju
prekida vatre, koji su prethodno Čečeni nekoliko puta kršili.
1996.
godine - Umro grčki državnik i ekonomista Andreas Papandreu, prvi
socijalistički premijer Grčke. Bio je šef vlade u dva uzastopna mandata do
1989. godine i od 1993. godine do januara 1996. godine, kada se povukao zbog
bolesti. Predavao je na američkim univerzitetima Harvard i Berkli, a u
politički život Grčke ušao je 1961. godine kao član Unije centra, stranke svog
oca Georgiosa. U očevoj vladi bio je ministar, ali je dao ostavku zbog
nesuglasica sa desnim strujama u partiji, a 1965. godine je napustio zemlju. Po
povratku, posle vojnog puča 1967. godine je zatvaran kao protivnih diktature, a
1968. godine je dobio dozvolu da ode u SAD. Vratio se 1974. godine i osnovao Svegrčki
socijalistički pokret - PASOK, sa kojim je dobio izbore 1977. godine, a
premijer je postao četiri godine potom kad je PASOK ponovo pobedio na izborima.
1998.
godine - Umrla američka filmska glumica irskog porekla Morin O` Saliven,
poznata po ulogama Tarzanove partnerke Džejn u seriji filmova sa Džonijem
Vajsmilerom. Filmovi:"Tarzan i njegova drugarica", "Tarzan i
njegov sin", "Visoki čovek", "Dejvid Koperfild",
"Ana Karenjina", "Braća Marks na trkama", "Kardinal
Rišelje", "Ponos i predrasude".
2001. godine – Vlada SR Jugoslavije usvojila je Uredbu o
saradnji sa Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.
2003.
godine - Međunarodni odbor za istinu o Radovanu Karadžiću predstavio zbirku
ratnih naredbi bivšeg predsednika Republike Srpske i haškog optuženika Radovana
Karadžića koje je izdavao od 13. juna do kraja rata 1995. godine.
2006. godine – Umro je televizijski producent Aron
Speling čije su najpoznatije serije “Beverli Hils”, “Dinastija”, “Čarlijevi
anđeli” i “Melrouz plejs”.
2007. godine - Umro je Pavle Ugrinov pravo ime Vasilije
Popović, književnik, urednik, dramaturg, pozorišni i TV reditelj. Jedan je od onicača kamerne scene u Ateljeu
212, koja je otvorena njegovom postavkom drame „Čekajući Godoa“. Objavio je
više od 20 knjiga poezije i proze, od kojih je najpoznatiji roman "Zadat
život". Ostala dela: „Vrt“, „Elementi“, „Tople pedesete“, „Fascinacije“.
2016. godine - Aviokompanija "Er Srbija" uspostavila je direktne letove između Beograda i Njujorka. Direktan let za SAD koji je obavljao Jugoslovenski aerotransport - JAT prekinut je 1992. godine.
2016.
godine - Velika Britanija sa 52 odsto naprema 48 odsto glasova podržala
"Bregzit" ili za izlazak iz EU. Izlaznost na referendum bila je 71,8
odsto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!