Vest: Na današnji dan - 22. Jun -

Na današnji dan - 22. Jun -

Na današnji dan - 22. Jun -

1533. godine - Posle neuspele opsade Beča 1529. godine i bezuspešnog pohoda na prestonicu Austrije 1532. godine turski sultan Sulejman Drugi bio je prinuđen da s Austrijom potpiše ugovor o miru.

1535. godine - Mesec dana pošto ga je papa proizveo u kardinala u Londonu pogubljen Džon Fišer, zato što je odbio da kralja Henrija Sedmog prizna za poglavara novoformirane Engleske crkve.

1757. godine – Rođen je britanski istraživač Džordž Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom i istraživao Australiju, Vankuver i Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.

1805. godine - Rođen italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. godine osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. godine i 1849. godine.

1815. godine - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta - četiri dana posle poraza njegove armije kod Vaterloa - drugi put abdicirao i potom odveden na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gdje je umro 1821. godine.

1826. godine - Rođen srpski pisac Timotej Atanacković, poznat kao Bogoboj Atanacković, jedan od obnovitelja srpske proze posle okončanja ropstva pod Turcima. Tokom studija u Beču je upoznao Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. godine. Bio je jedno vreme sekretar episkopa bačkog Platona Atanackovića. Dela: roman "Dva idola", pripovetke "Bunjevka", "Darak", "Srpkinja".

1826. godine - Na inicijativu južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara u Panami održan Panamerički kongres radi ujedinjenja južnoameričkih republika. Pokušaj nije uspeo, jer su te zemlje - tek oslobođene španske kolonijalne vlasti - imale suprotne političke i ekonomske interese.

1874. godine - Uspostavljena prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894. godine - Afrička država Dahomej postala francuska kolonija.

1898. godine - Rođen njemački pisac Erih Paul Kramner, poznat kao Erih Marija Remark, koji je romanom "Na zapadu ništa novo", pisanom u naturalističkom i sentimentalnom maniru, predočio besmisao ljudske klanice u Prvom svetskom ratu. I ostala njegova dela - zahvaljujući spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije - naišla su na izuzetan prijem kod čitalaca širom sveta. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha, spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. godine u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. godine je postao američki državljanin. Ostala dela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vreme života i vrijeme smrti".

1906. godine - Rođen američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porijekla Bili Vajlder, koji je najčešće režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće iskazao u društvenim dramama, kojima dominira bespoštedni cinizam. Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je nekoliko "Oskara". Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag 17", "Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Svedok optužbe", "Neki to vole vruće", "Apartman", "Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni život Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina svraba".

1914. godine – Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je 1. decembra 1918. godine postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon smrti oca 1921. godine postao je kralj.

1940. godine - Vrhovna komanda francuske vojske u Drugom svetskom ratu potpisala bezuslovnu kapitulaciju pred nacističkom Nemačkom.  Kapitulacija je potpisana u Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata. Posle poraza, u delu Francuske je formirana marionetska vlada maršala Anrija Filipa Petena, koja je sarađivala sa nacistima i borila se protiv francuskog Pokreta otpora.


1941. godine - Nacistička Nemačka u Drugom svetskom ratu, duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više od 150 divizija napala SSSR. Planom pod nazivom "Barbarosa" nemačkog vođe Adolfa Hitlera bilo je predviđeno uništenje sovjetskih armija u graničnim oblastima i brzo zauzimanje evropskog dela SSSR. Zbog verovanja sovjetskog vođe Josifa Visarionoviča Džugašvilija u pakt s Hitlerom, sovjetske jedinice bile su nespremne, pa je nacistička armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2 000 aviona, u početku brzo napredovala.

1941. godine - Italija i Rumunija u Drugom svetskom ratu objavile rat SSSR.

1941. godine - Povodom napada Nemačke na SSSR u Drugom svetskom ratu Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas narodima Jugoslavije da se pripreme za ustanak protiv nacističkih okupatora.

1949. godine - Rođena američka filmska glumica Meri Luiz, poznata kao Meril Strip, koja je dobila nagrade "Oskar" za filmove "Julija", "Kramer protiv Kramera" i "Sofijin izbor". Ostali filmovi: "Lovac na jelene", "Menhetn", "Zavođenje Džoa Tinana", "Senator", "Žena francuskog poručnika", "U tišini noći", "Obilje", "Zaljubljivanje", "Moja Afrika", "Muzika mog srca".

1965. godine – Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

1969. godine - Umrla američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila nagradu "Oskar". Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet njenih muževa - njihova kćerka Lajza Mineli takođe je ostvarila sjajnu pevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci", "Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli", "Sretni me u Sent Luisu", "Časovnik", "Zigfildove ludosti", "Pirat".

1987. godine - Umro američki filmski glumac i igrač Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. veka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija", "Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno lice", "Na plaži", "Diži zavesu".

1992. godine - Kosturi pronađeni blizu ruskog grada Jekaterinburg identifikovani kao ostaci cara Nikolaja Drugog Aleksandroviča Romanova i njegovog maloletnog sina Aleksandra Nikolajeviča Romanova. Na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova boljševici su u leto 1918. godine u Jekaterinburgu streljali celu carsku porodicu - cara, caricu, njihovo petoro dece, ličnog lekara i pratnju - potom ih iskasapili i pokopali na tajnom mestu.

1994. godine – Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu NATO u Briselu program ove vojne alijanse “Partnerstvo za mir”.

1995. godine - Britanski premijer Džon Mejdžor, suočen sa izazovima u sopstvenoj stranci, iznenada dao ostavku na mesto šefa Konzervantivne partije, čime je isforsirao unutarpartijske izbore na kojima je ponovo izabran za vođu konzervativaca.

2001. godine – Nemačka je počela isplatu ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svetskog rata držala na prinudnom radu.

 

2001. godine – Ustavni sud Turske zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene antisekularne aktivnosti. Mesec dana kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom “Saadet”.


2003. godine - Papa Jovan Pavle Drugi u Banjaluci kod samostana na Petrićevcu služio svetu misu i obavio beatifikaciju rimokatoličkog laika Ivana Merca. Papa Jovan Pavle Drugi pozvao je na praštanje i istinsko pomirenje među narodima BiH, poručujući građanima da ne traže negde drugo udobniji život, jer budućnost ovih krajeva zavisi od njih.


2004. godine - Britanac Teri Dejvis izabran za generalnog sekretara Saveta Evrope.

2004. godine - Islamski militanti u Iraku odsjekli glavu južnokorejskom taocu Kim Sun-ilu, nakon što je Seul odbio njihov zahtev da povuče svoje trupe iz zemlje i otkaže planove o slanju dodatnih snaga.

2005. godine – Italijanski sud osudio je u odsustvu 10 bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560 toskanskih seljana iz mesta Sant’Ana di Stacema. To je bio jedan od najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.

2008. godine  - Najmanje 229 ljudi poginulo, a šest nestalo nakon što je tajfun Fengšen pogodio centralnu i južnu oblast Filipina.

2009. godine - Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio bivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar