Na današnji dan - 22. Jun -
1533. godine - Posle neuspele
opsade Beča 1529. godine i bezuspešnog pohoda na prestonicu Austrije 1532. godine
turski sultan Sulejman Drugi bio je prinuđen da s Austrijom potpiše ugovor o
miru.
1535. godine - Mesec dana pošto ga je papa
proizveo u kardinala u Londonu pogubljen Džon Fišer, zato što je odbio da
kralja Henrija Sedmog prizna za poglavara novoformirane Engleske crkve.
1757. godine – Rođen je britanski istraživač Džordž
Vankuver, koji je plovio sa kapetanom Kukom i istraživao Australiju, Vankuver i
Island. Posebno su značajna njegova istraživanja pacifičke obale Severne
Amerike. Po njemu su dobili naziv grad i ostrvo u Kanadi.
1805. godine - Rođen italijanski revolucionar
Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. veku i jedan
od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. godine osnovao
revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista "Mlada Italija" i
aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. godine i 1849.
godine.
1815. godine - Francuski car Napoleon Prvi
Bonaparta - četiri dana posle poraza njegove armije kod Vaterloa - drugi put
abdicirao i potom odveden na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gdje je
umro 1821. godine.
1826. godine - Rođen srpski pisac Timotej
Atanacković, poznat kao Bogoboj Atanacković, jedan od obnovitelja srpske proze
posle okončanja ropstva pod Turcima. Tokom studija u Beču je upoznao Vuka
Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni
pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske skupštine u
Sremskim Karlovcima 1848. godine. Bio je jedno vreme sekretar episkopa bačkog
Platona Atanackovića. Dela: roman "Dva idola", pripovetke
"Bunjevka", "Darak", "Srpkinja".
1826. godine - Na inicijativu južnoameričkog
revolucionara i državnika Simona Bolivara u Panami održan Panamerički kongres
radi ujedinjenja južnoameričkih republika. Pokušaj nije uspeo, jer su te zemlje
- tek oslobođene španske kolonijalne vlasti - imale suprotne političke i
ekonomske interese.
1874. godine - Uspostavljena prva telegrafska veza
Brazila i Evrope.
1894. godine - Afrička država Dahomej postala
francuska kolonija.
1898. godine - Rođen njemački pisac Erih Paul
Kramner, poznat kao Erih Marija Remark, koji je romanom "Na zapadu ništa
novo", pisanom u naturalističkom i sentimentalnom maniru, predočio besmisao
ljudske klanice u Prvom svetskom ratu. I ostala njegova dela - zahvaljujući
spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova
i temama poput rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije - naišla su
na izuzetan prijem kod čitalaca širom sveta. Knjige tog antifašiste i
antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske
metode Trećeg rajha, spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932.
godine u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. godine je postao američki državljanin.
Ostala dela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne
zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk",
"Trijumfalna kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vreme
života i vrijeme smrti".
1906. godine - Rođen američki filmski scenarista,
producent i režiser austrijskog porijekla Bili Vajlder, koji je najčešće
režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće
iskazao u društvenim dramama, kojima dominira bespoštedni cinizam. Nagrađivan
je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je nekoliko "Oskara".
Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag
17", "Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Svedok
optužbe", "Neki to vole vruće", "Apartman",
"Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni život
Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina svraba".
1914. godine – Srpski kralj Petar Karađorđević povukao se
s vlasti, a kraljevska ovlašćenja dobio je njegov drugi sin Aleksandar, koji je
1. decembra 1918. godine postao regent Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a
nakon smrti oca 1921. godine postao je kralj.
1940. godine - Vrhovna komanda francuske vojske u
Drugom svetskom ratu potpisala bezuslovnu kapitulaciju pred nacističkom
Nemačkom. Kapitulacija
je potpisana u Konpjenju, mestu u kojem je francuski maršal Foš 1918. godine
primio kapitulaciju Nemačke posle Prvog svetskog rata. Posle poraza, u delu Francuske je formirana
marionetska vlada maršala Anrija Filipa Petena, koja je sarađivala sa nacistima
i borila se protiv francuskog Pokreta otpora.
1941. godine - Nacistička Nemačka u Drugom
svetskom ratu, duž cele granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više
od 150 divizija napala SSSR. Planom pod nazivom "Barbarosa" nemačkog
vođe Adolfa Hitlera bilo je predviđeno uništenje sovjetskih armija u graničnim
oblastima i brzo zauzimanje evropskog dela SSSR. Zbog verovanja sovjetskog vođe
Josifa Visarionoviča Džugašvilija u pakt s Hitlerom, sovjetske jedinice bile su
nespremne, pa je nacistička armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2
000 aviona, u početku brzo napredovala.
1941. godine - Italija i Rumunija u Drugom svetskom
ratu objavile rat SSSR.
1941. godine - Povodom napada Nemačke na SSSR u
Drugom svetskom ratu Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio
je proglas narodima Jugoslavije da se pripreme za ustanak protiv nacističkih
okupatora.
1949. godine - Rođena američka filmska glumica
Meri Luiz, poznata kao Meril Strip, koja je dobila nagrade "Oskar" za
filmove "Julija", "Kramer protiv Kramera" i "Sofijin
izbor". Ostali filmovi: "Lovac na jelene", "Menhetn", "Zavođenje
Džoa Tinana", "Senator", "Žena francuskog poručnika", "U
tišini noći", "Obilje", "Zaljubljivanje", "Moja
Afrika", "Muzika mog srca".
1965. godine – Japan i Južna Koreja potpisali su u Tokiju
sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.
1969. godine - Umrla
američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica
ulogom u filmu "Čarobnjak iz Oza" za koju je dobila nagradu
"Oskar". Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija,
jednog od pet njenih muževa - njihova kćerka Lajza Mineli takođe je ostvarila
sjajnu pevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: "Bebe u vojsci",
"Bebe na Brodveju", "Mala Neli Keli", "Sretni me u
Sent Luisu", "Časovnik", "Zigfildove ludosti",
"Pirat".
1987. godine - Umro američki filmski glumac i
igrač Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj
tehnici spojio klasicizam s početka 20. veka s modernim shvatanjem plesa.
Filmovi: "Roberta", "Vesela raspuštenica", "Vreme
svinga", "Cilinder", "Brodvejska melodija",
"Nikad nećeš postati bogat", "Uskršnja parada", "Smešno
lice", "Na plaži", "Diži zavesu".
1992. godine - Kosturi pronađeni blizu ruskog
grada Jekaterinburg identifikovani kao ostaci cara Nikolaja Drugog Aleksandroviča
Romanova i njegovog maloletnog sina Aleksandra Nikolajeviča Romanova. Na osnovu
naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova boljševici su u leto
1918. godine u Jekaterinburgu streljali celu carsku porodicu - cara, caricu,
njihovo petoro dece, ličnog lekara i pratnju - potom ih iskasapili i pokopali
na tajnom mestu.
1994. godine – Predstavnici Rusije potpisali su u sedištu
NATO u Briselu program ove vojne alijanse “Partnerstvo za mir”.
1995. godine - Britanski premijer Džon Mejdžor,
suočen sa izazovima u sopstvenoj stranci, iznenada dao ostavku na mesto šefa
Konzervantivne partije, čime je isforsirao unutarpartijske izbore na kojima je
ponovo izabran za vođu konzervativaca.
2001. godine – Nemačka je počela isplatu
ratne odštete ljudima koje je nacistička vlast tokom Drugog svetskog rata
držala na prinudnom radu.
2001. godine – Ustavni sud Turske
zabranio je rad glavnoj opozicionoj proislamskoj Partiji vrline, koja je u
parlamentu imala 102 poslanika, zbog njene antisekularne aktivnosti. Mesec dana
kasnije polovina poslanika te partije osnovala je novu stranku pod nazivom
“Saadet”.
2003. godine - Papa Jovan Pavle Drugi u
Banjaluci kod samostana na Petrićevcu služio svetu misu i obavio beatifikaciju
rimokatoličkog laika Ivana Merca. Papa Jovan Pavle Drugi pozvao je na praštanje
i istinsko pomirenje među narodima BiH, poručujući građanima da ne traže negde
drugo udobniji život, jer budućnost ovih krajeva zavisi od njih.
2004. godine - Britanac Teri Dejvis izabran za
generalnog sekretara Saveta Evrope.
2004. godine - Islamski militanti u Iraku odsjekli
glavu južnokorejskom taocu Kim Sun-ilu, nakon što je Seul odbio njihov zahtev
da povuče svoje trupe iz zemlje i otkaže planove o slanju dodatnih snaga.
2005. godine – Italijanski sud osudio je u odsustvu 10
bivših nacista SS oficira na doživotni zatvor zbog učešća u ubistvu 560
toskanskih seljana iz mesta Sant’Ana di Stacema. To je bio jedan od
najstrašnijih masakara u Italiji tokom II svetskog rata.
2008. godine - Najmanje 229 ljudi poginulo, a šest
nestalo nakon što je tajfun Fengšen pogodio centralnu i južnu oblast Filipina.
2009. godine - Međunarodni sud za
zločine počinjene u Ruandi osudio bivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta
Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!