Vest: Na današnji dan - 20. Jun -

Na današnji dan - 20. Jun -

Na današnji dan - 20. Jun -

1459. godine - Turci su počeli tromesečnu opsadu utvrđenog grada Smedereva, poslednje uporište srpske srednjovekovne države. Grad su branili Grgur Branković i Toma Kantakuzin. Padom Smedereva 18. avgusta 1459. godine Srbija je i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanskog carstva.

1597. godine - Umro holandski polarni istraživač Vilem Barenc, zarobljen na brodu okovanim ledom, dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Prethodno je, 1584. godine i 1594. godine, predvodio ekspedicije s istim ciljem. Otkrio je Špicberška ostrva, Medveđe ostrvo, zapadnu obalu Nove Zemlje i more nazvano njemu u čast - Barencovo more. Njegov dnevnik pronađen je 1871. godine.

1756. godine - Tokom noći u ćeliji tamnice - koja je posle toga postala poznata kao "crna rupa Kalkute" - ugušilo se 123 od 146 uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5 sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, čije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, nameravajući da spreče britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih fortifikacija.

1789. godine - Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodne skupštine u Francuskoj položili su zakletvu da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što je bio uvod u početak Francuske revolucije.

1819. godine - Rođen francuski kompozitor, poreklom nemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provejavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinak opereta. Dela: operete "Lepa Jelena", "Orfej u paklu", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija.

1819. godine - U engleski grad Liverpul pristao je brod "Savana", koji je 27 dana i 11 časova pre toga isplovio iz istoimenog grada u američkoj državi Džordžija, postavši tako prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean.

1836. godine - Umro francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, nazvan "patrijarh revolucije", jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. godine odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. U politici je bio prevrtljiv i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahteve buržoazije.

1837. godine - Umro britanski kralj Vilijam Četvrti, na prestolu od 1830. godine do smrti, kome su podanici prikačili nadimak "Šašavi Bili", a zvali su ga i "kralj mornar" zbog toga što je od 1778. godine do 1790. godine  služio u mornarici. Nasledila ga je njegova nećaka Viktorija koja je vladala do smrti 1901. godine.

1861. godine - Rođen engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom podelio 1929. godine Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj oksidaciji i aminokiselinu triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1891. godine - Britanija i Holandija definisale granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posedi Sabah i Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski deo ostrva pripada Indoneziji.

1902. godine - Rođen srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Posle završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pjesme "Od sreće i od sna", "Bez mere", eseji "Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog" napisao sa Kočom Popovićem, "Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije", "Književna politika", "Ljudi u nevremenu".

1905. godine - Rođena američka spisateljica Lilijan Helman, u čijim su dramama prikazani radnički štrajkovi, stradanje nepravedno optuženih, gramzivost bogataša i borba protiv nacista. U memoarskim delima opisala je iskustva iz Španije i SSSR-a, veze s vodećim američkim intelektualcima i vreme makartizma, histerične antikomunističke hajke koju je u prvoj polovini pedesetih godina 20. veka predvodio američki republikanski političar Džozef Makarti. Dela: drame "Dečiji čas", "Male lisice", "Dani koji će doći", "Straža na Rajni", "Igračke na tavanu", memoarske knjige "Nedovršena žena", "Pentimenti", "Nitkovsko vreme".

1909. godine - Rođen američki filmski glumac australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak", "Džentlmen Džim", "Virdžinija Siti", "Koreni pakla".

1923. godine - Meksičkog revolucionara Fransiska Panča Vilju ubili politički protivnici na njegovoj farmi u mestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava. Predvodio je seljački pokret u revoluciji od 1910. godine do 1917. godine. Proglašen je 1966. godine meksičkim nacionalnim junakom.

1933. godine - Umrla nemačka revolucionarka Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Nemačke, na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

1937. godine – Rođen je srpski pozorišni režiser Ljubomir Draškić, dugogodišnji upravnik beogradskog pozorišta “Atelje 212”. Tokom karijere režirao je više od 100 predstava, uključujući predstave “Kralj Ibi”, “Maratonci trče počasni krug”, “Kafanica, sudnica, ludnica”, “Rado ide Srbin u vojnike” i “Radovan III”.

1944. godine - Porazom japanske flote okončana je pomorska bitka u Filipinskom moru u Drugom svetskom ratu.

1960. godine - Američki bokser afričkog porekla Flojd Paterson postao prvi bokser koji je uspeo da vrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Jonansona.

1963. godine - SSSR i SAD dogovorile su se da uspostave "vruću" telefonsku liniju.

1973. godine - U Argentinu se, posle 18 godina izbeglištva, vratio bivši predsednik Huan Domingo Peron, koji je bio šef države od 1946. godine do 1955. godine, kad je oboren u pobuni dilova kopnene vojske i mornarice. Za predsednika Argentine ponovo je izabran u septembru 1973. godine, a 1974. godine je umro.

1990. godine - Jon Ilijesku proglašen za predsednika Rumunije.

1991. godine - Parlament Nemačke tesnom većinom izglasao da prestonicu treba premestiti iz Bona u Berlin.

1991. godine - Narašima Rao postao deveti premijer Indije nakon sticanja njene nezavisnosti, 1947. godine.

1992. godine - Muslimanska vojska spalila pravoslavnu crkvu na Oseniku kod Tarčina.

1992. godine - Evropska zajednica ovlastila svog posrednika lorda Dejvida Ovena da pregovara o podeli BiH.

1992. godine - Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli dogovor o podeli Čehoslovačke na dva dela.

1994. godine - Posle višemesečnog suđenja, praćenog masovnom medijskom histerijom u SAD, odbačena optužnica, prema kojoj je nekadašnji as američkog fudbala O`Džej Simpson ubio bivšu suprugu i njenog ljubavnika.

2000. godine - Francuski sud oslobodio je optužbi 89-godišnjeg nemačkog doktora Hansa Muenka , koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobođen je presudom koju je 1946/1947. godine doneo sud u Krakovu, u Poljskoj, gde je uhapšen posle rata, a potom je pušten na slobodu.

2001. godine - Bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu u Dejtonu uručena posebna Dejtonska nagrada za mir zbog njegovog doprinosa u postizanju mirovnih sporazuma za BiH.

2005. godine - Umro američki naučnik Džek Kilbi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine - integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije.

2006. godine - Na Siciliji uhapšena 52 lica, među kojima i vođe 13 mafijaških porodica.

2006. godine - Vlada Japana odlučila da povuče svoje vojnike iz Iraka.

2007. godine - Japanskom ostrvu Ivo Džima koje je bilo poprište krvave bitke pred kraj Drugog svetskog rata, promenjeno je ime u Ivo To, saopštio je japanski Institut za geografiju.

2009. godine - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko stavio van snage zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, koji se protive prenosu nadležnosti sa Srpske na BiH.

2009. godine - U Atini otvoren velelepni Muzej Akropolj, u kojem je izloženo više od 4.000 antikviteta izuzetne istorijske i kulturne vrednosti. Izgradnja zdanja koje sadrži oko 20.000 kvadratnih metara izložbenog prostora koštala je oko 130 miliona evra. Muzej, delo švajcarskog arhitekte Bernara Čumija, smešten je ispod drevnog Akropolja. Novo zdanje posebno je pripremljeno i za smeštaj Frizova sa Akropolja koje je, u 19. veku, u London odneo lord Eldžin, s dozvolom tadašnjih turskih vlasti.

2015. godine - Reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Svetskom prvenstvu za fudbalere do 20 godina pobedom 2:1 u produžetku Brazil.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar