Na današnji dan - 20. Jun -
1459.
godine - Turci su počeli tromesečnu opsadu utvrđenog grada Smedereva, poslednje
uporište srpske srednjovekovne države. Grad su branili Grgur Branković i Toma
Kantakuzin. Padom Smedereva 18. avgusta 1459. godine Srbija je i formalno
izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanskog carstva.
1597.
godine - Umro holandski polarni istraživač Vilem Barenc, zarobljen na brodu
okovanim ledom, dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz
Evrope u Ameriku. Prethodno je, 1584. godine i 1594. godine, predvodio
ekspedicije s istim ciljem. Otkrio je Špicberška ostrva, Medveđe ostrvo,
zapadnu obalu Nove Zemlje i more nazvano njemu u čast - Barencovo more. Njegov
dnevnik pronađen je 1871. godine.
1756. godine - Tokom noći u ćeliji tamnice - koja
je posle toga postala poznata kao "crna rupa Kalkute" - ugušilo se
123 od 146 uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5 sa
5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, čije su snage
prethodno napale i porazile britanski garnizon, nameravajući da spreče
britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih
fortifikacija.
1789.
godine - Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodne skupštine u
Francuskoj položili su zakletvu da se neće razići dok ne donesu novi ustav, što
je bio uvod u početak Francuske revolucije.
1819. godine - Rođen francuski kompozitor,
poreklom nemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac
francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera
najčešće je provejavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu.
Napisao je stotinak opereta. Dela: operete "Lepa Jelena", "Orfej
u paklu", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u
Americi", autobiografska studija.
1819. godine - U engleski grad Liverpul pristao je
brod "Savana", koji je 27 dana i 11 časova pre toga isplovio iz
istoimenog grada u američkoj državi Džordžija, postavši tako prvi parobrod koji
je preplovio Atlantski okean.
1836. godine - Umro francuski revolucionar i
sveštenik Emanuel Žozef Siejes, nazvan "patrijarh revolucije", jedan
od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. godine
odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon
Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana,
koji je zastupao načela ustavne monarhije. U politici je bio prevrtljiv i
zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu
jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je
političke zahteve buržoazije.
1837. godine - Umro britanski kralj Vilijam
Četvrti, na prestolu od 1830. godine do smrti, kome su podanici prikačili
nadimak "Šašavi Bili", a zvali su ga i "kralj mornar" zbog
toga što je od 1778. godine do 1790. godine služio u mornarici. Nasledila ga je njegova nećaka Viktorija koja je vladala do
smrti 1901. godine.
1861. godine - Rođen engleski biohemičar Frederik
Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim lekarom
Kristijanom Ajkmanom podelio 1929. godine Nobelovu nagradu za medicinu.
Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da
su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao
glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj oksidaciji i aminokiselinu
triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne
kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.
1891. godine - Britanija i Holandija definisale
granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posedi Sabah i
Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski deo ostrva pripada
Indoneziji.
1902. godine - Rođen srpski pisac i diplomata
Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Posle
završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svetska rata izdavao je i
uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svetskog rata
bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Dela: pjesme "Od sreće i od
sna", "Bez mere", eseji "Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog"
napisao sa Kočom Popovićem, "Koje su pobude i kakvi uspesi školske
filozofije", "Književna politika", "Ljudi u
nevremenu".
1905. godine - Rođena američka spisateljica
Lilijan Helman, u čijim su dramama prikazani radnički štrajkovi, stradanje
nepravedno optuženih, gramzivost bogataša i borba protiv nacista. U memoarskim
delima opisala je iskustva iz Španije i SSSR-a, veze s vodećim američkim
intelektualcima i vreme makartizma, histerične antikomunističke hajke koju je u
prvoj polovini pedesetih godina 20. veka predvodio američki republikanski
političar Džozef Makarti. Dela: drame "Dečiji čas", "Male
lisice", "Dani koji će doći", "Straža na Rajni",
"Igračke na tavanu", memoarske knjige "Nedovršena žena",
"Pentimenti", "Nitkovsko vreme".
1909. godine - Rođen američki filmski glumac
australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake
u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan",
"Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i
prosjak", "Džentlmen Džim", "Virdžinija Siti",
"Koreni pakla".
1923. godine - Meksičkog revolucionara Fransiska
Panča Vilju ubili politički protivnici na njegovoj farmi u mestu Idalgo del
Paral u meksičkoj državi Čivava. Predvodio je seljački pokret u revoluciji od
1910. godine do 1917. godine. Proglašen je 1966. godine meksičkim nacionalnim
junakom.
1933. godine - Umrla nemačka revolucionarka Klara
Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke
partije Nemačke, na čiji je predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.
1937. godine – Rođen je srpski pozorišni režiser Ljubomir Draškić,
dugogodišnji upravnik beogradskog pozorišta “Atelje 212”. Tokom karijere
režirao je više od 100 predstava, uključujući predstave “Kralj Ibi”, “Maratonci
trče počasni krug”, “Kafanica, sudnica, ludnica”, “Rado ide Srbin u vojnike” i
“Radovan III”.
1944.
godine - Porazom japanske flote okončana je pomorska bitka u Filipinskom moru u
Drugom svetskom ratu.
1960. godine - Američki bokser afričkog porekla
Flojd Paterson postao prvi bokser koji je uspeo da vrati titulu svetskog prvaka
u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara
Jonansona.
1963. godine - SSSR i SAD dogovorile su se da uspostave "vruću" telefonsku liniju.
1973. godine - U Argentinu se, posle 18 godina
izbeglištva, vratio bivši predsednik Huan Domingo Peron, koji je bio šef države
od 1946. godine do 1955. godine, kad je oboren u pobuni dilova kopnene vojske i
mornarice. Za predsednika Argentine ponovo je izabran u septembru 1973. godine,
a 1974. godine je umro.
1990. godine - Jon Ilijesku proglašen za predsednika
Rumunije.
1991. godine - Parlament Nemačke tesnom većinom izglasao
da prestonicu treba premestiti iz Bona u Berlin.
1991. godine - Narašima Rao postao deveti premijer
Indije nakon sticanja njene nezavisnosti, 1947. godine.
1992. godine - Muslimanska vojska spalila
pravoslavnu crkvu na Oseniku kod Tarčina.
1992. godine - Evropska zajednica ovlastila svog
posrednika lorda Dejvida Ovena da pregovara o podeli BiH.
1992. godine - Lideri Češke i Slovačke Vaclav
Klaus i Vladimir Mečijar postigli dogovor o podeli Čehoslovačke na dva dela.
1994. godine - Posle višemesečnog suđenja,
praćenog masovnom medijskom histerijom u SAD, odbačena optužnica, prema kojoj
je nekadašnji as američkog fudbala O`Džej Simpson ubio bivšu suprugu i njenog
ljubavnika.
2000.
godine - Francuski sud oslobodio je optužbi 89-godišnjeg nemačkog doktora Hansa
Muenka , koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je
suviše star za sudski proces. Oslobođen je presudom koju je 1946/1947. godine
doneo sud u Krakovu, u Poljskoj, gde je uhapšen posle rata, a potom je pušten
na slobodu.
2001. godine - Bivšem američkom predsjedniku Bilu
Klintonu u Dejtonu uručena posebna Dejtonska nagrada za mir zbog njegovog
doprinosa u postizanju mirovnih sporazuma za BiH.
2005. godine - Umro američki naučnik Džek Kilbi,
dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine -
integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije.
2006. godine - Na Siciliji uhapšena 52 lica, među
kojima i vođe 13 mafijaških porodica.
2006. godine - Vlada Japana odlučila da povuče
svoje vojnike iz Iraka.
2007. godine - Japanskom ostrvu Ivo Džima koje je bilo poprište krvave bitke pred kraj Drugog svetskog rata, promenjeno je ime u Ivo To, saopštio je japanski Institut za geografiju.
2009. godine - Visoki predstavnik u BiH Valentin
Incko stavio van snage zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, koji se
protive prenosu nadležnosti sa Srpske na BiH.
2009. godine - U Atini otvoren velelepni Muzej
Akropolj, u kojem je izloženo više od 4.000 antikviteta izuzetne istorijske i
kulturne vrednosti. Izgradnja zdanja koje sadrži oko 20.000 kvadratnih metara
izložbenog prostora koštala je oko 130 miliona evra. Muzej, delo švajcarskog
arhitekte Bernara Čumija, smešten je ispod drevnog Akropolja. Novo zdanje posebno
je pripremljeno i za smeštaj Frizova sa Akropolja koje je, u 19. veku, u London
odneo lord Eldžin, s dozvolom tadašnjih turskih vlasti.
2015. godine - Reprezentacija Srbije osvojila je prvo mesto na Svetskom prvenstvu za fudbalere do 20 godina pobedom 2:1 u produžetku Brazil.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!