Vest: Na današnji dan - 19. Jun -

1566. godine - Rođen škotski kralj Džejms Šesti Stjuart, posle abdikacije sa škotskog prestola majke Marije Stjuart, 1567. godine - kad je imao samo godinu dana - proglašen je kraljem Škotske i tu titulu nosio je do smrti. Kao Džejms Prvi od 1603. godine do smrti 1625. godine prvi je vladao i Škotskom i Engleskom i bio prvi Stjuart na engleskom tronu

1623. godine - Rođen francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal, koji je postavio osnove računa verovatnoće. Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine, koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem verovatnoće u hazardnim igrama i s francuskim matematičarom Pjerom Fermaom postavio je osnove računa verovatnoće. Izumeo je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se samo matematikom i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena "Pisma jednom provincijalcu". Delo "Misli" su fragmenti njegove nedovršene apologije hrišćanstva.

1846. godine – Prva bejzbol utakmica po uspostavljenim pravilima odigrana je u Nju Džersiju.

1862. godine - Američki Kongres zabranio ropstvo na teritoriji SAD.

1867. godine - Meksički republikanci streljali nametnutog cara Ferdinanda Maksimilijana Prvog Jozefa Habsburga, krunisanog posle francuske vojne intervencije. Austrijskog nadvojvodu Maksimilijana za meksičkog cara je 1864.  godine ustoličio francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, pokušavši da njegovim posredstvom ostvari uticaj Francuske u toj zemlji. Meksikanci su potukli intervencionističke trupe, a za predsednika je ponovo izabran Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington Meksika", koji je u vreme francuske intervencije od 1861. godine do 1867. godine predvodio meksički narod u borbi za nezavisnost zemlje.

1885. godine - Rođen srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, obdareni polifoničar koji je osnovno nadahnuće crpeo iz narodnih motiva, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent Narodnog pozorišta, direktor Opere i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije. Muzičko obrazovanje stekao je u Beogradu, Rimu, Beču, Lajpcigu, Moskvi i Parizu. Dela: orkestarska "Simfonijska fantazija", "Rapsodija", "Vranjanska svita", "Poema zore", "Marš slobode", "Skice za klavir", muzička drama "Suton", balet "Ohridska legenda", oratorijum "Vaskresenje", scenska muzika za drame "Čučuk Stana", "Sunce", "Lazarevo vaskrsenje", "Uobraženi bolesnik", "Hamlet", "Večiti mladoženja", "Bura", horovi, solo pesme.

1885. godine - Statua Slobode - francuski poklon Amerikancima - stigla u Njujork iz Francuske.

1886. godine - Rođen srpski slikar Jovan Bijelić, član Srpske akademije nauka, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata. Studirao je u Sarajevu, Krakovu, Parizu i Pragu. Scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu, u kojem je živeo do smrti. Slikao je portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je nekoliko faza, u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi rastvarao je predmet uznemirenim potezima boje. Imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara. Dela: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice".

1897. godine - Umro engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, protiv koga je 1880. godine, dok je upravljao jednim engleskim lendlordstvom u Irskoj, primenjen nenasilni otpor odbijanjem saradnje. Takav vid otpora kasnije je nazvan prema njegovom prezimenu - bojkot.

1906. godine - Rođen britanski fiziolog i biohemičar ruskog porijekla Ernst Boris Čejn, koji je s Aleksandrom Flemingom i Hauardom Volterom Florijem 1945. godine podelio Nobelovu nagradu za medicinu. Istraživao je enzime, inzulin i antibiotike.

1908. godine - U luku Santos uplovio brod "Kasato Maru" sa 168 japanskih porodica, čime je počela imigracija Japanaca u Brazil.

1921. godine - Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Luj Žandr, poznat kao Luj Žurdan, koji je zapaženije uloge ostvario u američkim filmovima nego u francuskim. Filmovi: "Slučaj Paradin", "Pismo nepoznate", "Žiži", "Madam Bovari", "Tri novčića u fontani".

1937. godine - Umro škotski pisac Džejms Metju Beri, "otac" Petra Pana. Pisao je uglavnom drame i pripovetke. Dela: "Petar Pan", "Divni Krajton", "Gospodska ulica".

1944. godine - Poslije žestokih borbi protiv japanskih snaga američke trupe su u Drugom svetskom ratu osvojile strateški važno ostrvo Sajpan u zapadnom Pacifiku, na kojem je Japan izgradio jednu od najvećih vojno-pomorskih baza s nekoliko aerodroma.

1947. godine - Rođen indijski pisac Salman Ruždi, kome je iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini izrekao fatvu, optuživši ga da je izvrgao ruglu islam u romanu "Satanski stihovi". Ostala dela: romani "Deca ponoći", "Istok, zapad", "Harun i more priča", "Mavrov poslednji uzdah".

1953. godine - U američkom zatvoru "Sing-Sing" izvršena smrtna kazna na električnoj stolici nad Džulijusom Rozenbergom i njegovom suprugom Etel, optuženim da su SSSR-u odavali nuklearne tajne, bez obzira na apele širom sveta da im bude pošteđen život. Njih dvoje su prvi bračni par pogubljen u SAD.

1961. godine - Velika Britanija dala nezavisnost šeiku Kuvajta u Persijskom zalivu, koji je bio pod njenim protektoratom od 1899. godine.

1961. godine - Otkrivanjem natpisa sa imenom Pontija Pilata na iskopini rimskog hrama u Cezariji, prvi put je nađen dokaz da je on postojao.

1965. godine - Alžirskog predsednika Ahmeda Ben Belu vojnim udarom bez prolivanja krvi zbacio ministar odbrane general Huari Bumedijen, koji se idućeg mjeseca proglasio predsednikom Alžira.

1970. godine - Sovjetski vasionski brod "Sojuz 9" vratio se na Zemlju, postigavši novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 časova i 59 minuta.

1975. godine - Generalni sekretar UN Kurt Valdhajm otvorio je u Meksiko Sitiju prvu svetsku konferenciju o položaju žene.

1987. godine - Od eksplozije, koju su u garaži jedne robne kuće u Barseloni postavili teroristi separatistričke baskijske organizacije ETA, poginulo 12 i ranjeno više od 30 ljudi.

1988. godine - Ispred jedne prodavnice u indijskom gradu Kurukšetra poginulo 15 ljudi od eksplozije bombe koju su postavili Siki, teroristi.

1992. godine - U bolnici u Banjaluci umrla dvanaesta beba, zbog nestašice kiseonika, jer SAD i ostale zapadne zemlje nisu dozvoljavale ni dostavu humanitarne pomoći vazdušnim putem zapadnom delu Republike Srpske tokom borbi srpskih jedinica sa muslimanskim i hrvatskim snagama za koridor kod Brčkog. Prva od 12 beba u Banjaluci je zbog ovakvog drastičnog kršenja ljudskih prava umrla 22. maja 1992. godine.

1993. godine - Umro engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. godine, koji je bio preokupiran dramom čoveka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog greha. Privukao je mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog iako nije uvek lako protumačiti simboliku u njegovim delima, pisanim u rasponu od najgrubljeg realizma do alegorije. Dela: romani "Gospodar muva", "Naslednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Beg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

1995. godine - Čečenski islamski teroristi su posle šest dana oslobodili 1.500 talaca - nasumice pokupljenih građana i pacijenata u bolnici, među kojima mnogo dece i žena - i napustili bolnicu u gradu Buđanovsk na jugu Rusije. U akciji terorista koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima s ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, posle kojih su taoci oslobođeni, a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.

1999. godine - Najmanje 18 lica izgubilo život kada je putnički voz udario u traktorsku prikolicu punu svatova u istočnoj indijskoj državi Bihar.

2000. godine - Britanski carinici u luci Dover otkrili u kamionu-hladnjači 58 leševa Kineza, ilegalnih emigranata.

2007. godine - Kanadska čarter avio-kompanija "Skajservis erlajnz" obavila je let iz Toronta do Beograda nakon 15 godina prekida direktnog avionskog saobraćaja između Srbije i Kanade.

2014. godine - Španski kralj Huan Karlos Prvi se odrekao prestola u korist svog sina princa Felipea. Huan Karlos je na tronu bio 39 godina, a na presto je došao nakon smrti diktatora Franciska Franka, novembra 1975. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!