Vest: Na današnji dan - 16. April-

Na današnji dan - 16. April-

Na današnji dan - 16. April-

1346. godine –  Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju na Vaskrs krunisan za "cara Srba, Grka i Arbanasa". Istovremno je proglašena Srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem. Bio je to period najvećeg ekonomskog, vojnog, političkog i kulturnog uspona srpske feudalne države. Po teritoriji je bila veća nego ikad: sem zemalja ranije srpske kraljevine, obuhvatila je Mačvu, Zahumlje, Albaniju, Epir, Tesaliju, Akarnaniju, Etoliju i svu Makedoniju do Hristopolja, izuzev Soluna. Država je počivala na načelu zakonitosti: prema Dušanovom zakoniku, usvojenom 1349. i dopunjenom 1354, zakon je jači i od suprotne volje vladara. Prerana smrt 1355. sprečila ga je da stvori državu koja bi zamenila Romejsko (Vizantijsko) carstvo, oslabljeno turskom najezdom, čiju je opasnost najbolje osetio i pokušao da sa zemljama Zapada organizuje zajedničku odbranu, ali je to onemogućeno, najviše zbog surevnjivosti ugarskih kraljeva.


1828. godina –  U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824. godine, umro je španski slikar Francisko Goja. Kao dvorski slikar napravio je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se “Odevena Maja” i “Gola Maja”.


1844. godine –  Rođen je francuski književnik Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. godine. Najznačajnija dela: “Epikurov vrt”, “Zločini Silvestra Bonara”, “Pobuna anđela”.


1850. godine –  Umrla je francuska vajarka Mari Tiso, koja je 1802. godine osnovala čuveni londonski Muzej voštanih figura.


1856. godine –  Usvojena je Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.


1859. godine –  Umro je francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil, čije delo je imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije (“Američka demokratija”).


1867. godine –  Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt koji je 1903. godine sa bratom Orvilom izveo prvi let avionom. Let je trajao 59 sekundi, a avion je preleteo 285 metara. Braća Rajt osnovali su 1909. godine kompaniju za proizvodnju aviona.


1872. godine –  Rođena srpska slikarka nemačkog porekla Babet Bahmajer, poznata kao Beta Vukanović, koja je tokom nepunih 80 godina naslikala impozantan broj ulja, akvarela i crteža i kao pedagog uticala na generacije srpskih slikara. Na studijama slikarstva u Minhenu upoznala je budućeg supruga Rista Vukanovića, takođe slikara. S njim je 1898. došla u Beograd, u grad kome je ostala privržena do kraja života i s velikom predanošću je učestovala u umetničkom životu patrijarhalne Srbije. Zaslugom tog umetničkog para Beograd je dobio slikarsku školu, koja je prerasla u Umetničku školu. Jedan je od osnivača "Lade" i "Cvete Zuzoruć" - društva srpskih umetnika, slikara i vajara i začetnika za ono doba relativno smele karikature. Isprva je slikala u maniru impresionista, ali se kasnije približila čvršćoj realističkoj formi.


1879. godine –  Umrla je Berandet Subiru čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj.


1889. godine –  Rođen je engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru je napravio u SAD, a 1952. godine emigrirao je u Švajcarsku gde je umro 1977. godine. Tokom 40 godina snimio je 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. godine je dobio Oskara za životno delo. (“Svetlosti velegrada”, “Moderna vremena”, “Veliki diktator”, “Svetlosti pozornice”).


1921. godine - Rođen britanski glumac, režiser i pisac rusko-fracuskog porekla Piter Ustinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i Uneska. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je najčeće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Džulijeta", "Foto-finiš", "Deseta simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dearzme". Filmovi: "Ljuo vadis", "Spartak", "Topkapi". "Ljubičasti taksi".


1922. godine –  Nemačka i SSSR potpisali su Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.


1940. godine –  Rođena je danska kraljica Margareta II. Kraljica je postala 1972. godine i bila je prva žena koja je nakon 600 godina sela na danski presto.


1944. godine –  Beograd u Drugom svetskom ratu, na pravoslavni Vaskrs, bombardovala saveznička američka i britanska avijacija, navodno radi uništenja vojnih privrednih objekata i zgrada u koje su Nemci smestili administraciju. U napadu je učestovalo 130, a sutradan skoro 600 bombardera. Bombe su bacane po sistemu "tepiha", široko zahvatajući stambene četvrti, pa je pogunilo najmanje 1.160 civila, šest puta više nego od okupatorskih vojnika.


1945. godine –  Američke trupe su u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.


1947. godine –  U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo je više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.


1948. godine –  U Parizu je osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OEEC).


1951. godine - Britanska podmornica "Afrej" potonula u kanalu La Manš, odvukavši u smrt 75 ljudi.

1964. godine –  Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno je na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. godine. Jedan od glavnih aktera “pljačke stoleća” Ronald Bigz uspeo je da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001. godine kada se predao Skotland Jardu.


1970. godine –  Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule su 72 osobe.


1975. godine –  Umro je indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967. godine.


1982. godine –  Britanska kraljica Elizabeta proklamovala je novi kanadski ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade sa Britanijom.


1988. godine –  U Tunisu je ubijen Halil al Vazir poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije.


1992. godine –  Košarkaši beogradskog “Partizana” postali su u Istanbulu prvaci Evrope pobedom nad Žoventutom iz Barselone rezultatom 71:70 (40:34).


1994. godine - Protivavionska odbrana Vojske Republike Srpske kod Goražda oborila britanski avion "Si harijer". Tvrdeći da štite snage UN, avioni NATO pakta su 10. aprila 1994. počeli da bombarduju vojne i civilne srpske ciljeve kod Goražda, priskočivši u pomoć muslimanima koji su zapali u veliku opasnost posle neuspele ofanzive iz "zaštićene zone", na koju NATO nije reagovao. Kasnije se ispostavilo da srpska artiljerija nije tukla grad, odnosno da "plavi šlemovi" nisu bili ugroženi.

1994. godine - Umro američki pisac afričkog porekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovek" jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti posle Drugog svetskog rata. Osnovna tema njegovog jedinog romana jeste traganje za sopstvenim identitetom, a glavni junak - crnci predstavljeni su kao arhetipski obrazac čoveka koji ostaje nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodefinisanje. Delo je pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je napisao knjigu eseja "Senka i čin".

1996. godine –  Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud je, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi je pobegao u Tunis gde će ostati do smrti.


2001. godine –  Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu, nakon što je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao s mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.


2002. godine –  Holandska vlada i načelnik Generalštaba holanske vojske podneli su ostavke. Pad vlade izazvao je zvanični holandski izveštaj o Srebrenici, u kome je ocenjeno da holandske mirovne trupe i UN snose deo odgovornosti za pad te enklave (juli 1995. godine) u ruke Vojske Republike Srpske (VRS) i masakr oko 7.500 Muslimana.


2003. godine –  U Beču je uhapšen Dragan Nikolić Gagi i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić je u odsustvu osudjen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu vođe paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana.


2008. godine –  Američki matematičar i meteorolog Edvard Lorenc, idejni tvorac teorije haosa i efekta leptira, umro je u 91. godini. Lorenc je utvrdio da i vrlo male razlike u jednom dinamičkom sistemu, poput atmosfere, mogu da izazovu ogromne promene. Govoreći o prirodi klime, Lorenc je u studiji iz 1972. godine za efekat leptira naveo: Ako leptir mahne krilima u Brazilu, to može da izazove tornado u Teksasu.


2008. godine –  Umro je Oli Džonston, poslednji iz legendarnog tima koji su pravili klasike Volta Diznija kao što su “Snežana i sedam patuljaka”, “Fantazija” i “Bambi”. Bio je jedan od glavnih crtača u ostvarenjima kao što su “Alisa u zemlji čuda”, “Pepeljuga”, “Uspavana lepotica”, “Petar pan”, “Meri popins” i “Knjiga o džungli”.


2014. godine –  U velikoj pomorskoj nesreći potonuo je južnokorejski trajekt na kojem je bilo 476 ljudi, uglavnom učenika srednje škole. Spašene su samo 172 osobe, od kojih je 13 članova posade.

 



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar