Na današnji dan - 07. Jun -
1494. godine – Portugalija i Španija potpisale su sporazum
u Tordesiljasu o podeli Novog sveta. Granicu je odredio papa
Aleksandar VI da bi sprečio sukobe kolonijalnih sila. U 17. i 18. veku u
borbu za kolonije umešali su se Englezi i Holanđani koji nisu
poštovali papinu podelu.
1502. godine –
Rođen je Ugo Buonkompanjo, papa Grgur XIII od 1572. do 1585. godine.
Reformisao je Julijanski kalendar (1582), koji je kasnije po njemu nazvan
Gregorijanski.
1523. godine –
Nakon pobede nad Dancima, Gustav Vasa proglašen je, kao Gustav I, kraljem
Švedske. Time je ukinuta Kalmarska unija formirana 1397. godine između
Švedske, Danske i Norveške.
1848. godine – Rođen je francuski
postimpresionistički slikar Pol Gogen, čije je delo imalo značajan uticaj na
razvoj ekspresionizma i na formiranje fovizma kao pravca u slikarstvu.
Najpoznatija dela: “Materinstvo”, “Beli konj”,
“Plemkinja”, “Dve devojke s Tahitija”.
1848. godine –
Umro je ruski književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski,
osnivač ruske realističke estetike. Formulisao je teorijsku osnovu novog
pravca u ruskoj književnosti nazvanog “naturalna škola”, a kao uzor
isticao je Gogoljeva dela “Pismo Gogolju”, “Književne maštarije”.
1861. godine –
U američkom gradu Nju Orleansu izvedena je prva predstava striptiza.
1862. godine –
SAD i Velika Britanija su
potpisale sporazum o suzbijanju trgovine robljem.
1882. godine - Rođen srpski lekar Konstantin Pejičić, direktor
Tekelijanuma - srpske škole u Budimpešti. Medicinu je završio i doktorirao u
Pešti. Bio je aktivan u političkom i javnom životu Srba u Vojvodini i jedan je
od prvih saradnika Letopisa Matice srpske, a sarađivao je i u "Serbskim
novinama". Bio je poštovalac Dositeja Obradovića i propagator njegovih
ideja.
1896. godine –
Rođen je mađarski državnik Imre Nađ, premijer od 1953. do oktobra 1956.
godine, kada je u Mađarskoj izbila antikomunisticcka
pobuna. Pobuna je ugušena sovjetskom intervencijom, a Nađ je uhapšen i
osuđen na smrtnu kaznu koja je izvršena u junu 1958. godine.
1905. godine –
Norveški parlament (Storting) doneo je odluku o raskidu unije sa Švedskom
i srgnuo s prestola kralja Oskara I koji se protivio toj odluci. Za novog
kralja izabran je danski princ Karl pod nazivom Hakon VII.
1920. godine –
Rođen je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar
Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. godine i, uz Enrika
Berlinguera (KP Italije) i Santijaga Karilja (KP Španije), jedan od
protagonista reformi u komunisticckom pokretu u Zapadnoj Evropi početkom
osamdesetih godina prošlog veka (evrokomunizam).
1921. godine –
Otvoren je prvi parlament Severne Irske.
1929. godine –
Ponovo je uspostavljena Papska država (Vatikan) u Rimu. Crkvena država prestala
je da postoji 1870. godine kada je sa gradom Rimom inkorporirana u
ujedinjenu Italiju.
1935. godine –
Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta,
član Srpske kraljevske akademije. Bio je ministar privrede i spoljnih
poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. godine. Izučavao je razne oblasti
hemije, a najvažniji su njegovi radovi iz organske hemije i
elektrosinteze.
1935. godine –
Umro je ruski biolog Ivan Vladimirovicc Mičurin, koji je metodom
aklimatizacije uzgajio nove otporne vrste južnih biljaka (trešnja,
kajsija, vinova loza) i na taj način proširio njihov areal prema severu.
1938. godine - Studenti Univerziteta u Beogradu organizovali akademiju
posvećenu odbrani Čehoslovačke od nacističke Nemačke, pod parolom "Vernost
za vernost". Prijavilo se oko 60.000 dobrovoljaca, ali oni nisu
angažovani, jer su Čehoslovačku njeni zapadni saveznici prepustili na milost i
nemilost Trećem rajhu.
1939. godine –
Kralj Džordž VI i kraljica Elizabeta došli su u posetu SAD. To je bila
prva poseta britanskog monarha ovoj zemlji.
1942. godine –
Okončana je četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su
Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.
Počeo je nemački napad na Sevastopolj.
1942. godine - U Jajincima streljan srpski slikar jevrejskog porekla Bora
Baruh, koji je zarobljen kao učesnik Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svetskom
ratu. Izlagao je u Parizu, Londonu i Beogradu. Na njegovim slikama preovladavaju
pejzaži Pariza i Beograda, mora, zatim mrtva priroda, portreti i kompozicije. U
poslednjim godinama života je slikao motive iz rata i logora. Realističku
koncepciju je ostvarivao toplom impresionističkom obradom.
1944. godine - Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih
odreda Jugoslavije u Drugom svetskom ratu stigao na ostrvo Vis. Posle nemačkog
vazdušnog desanta na Drvar 25. maja 1944. deo Vrhovnog štaba je prebačen
sovjetskim avionom u Bari, a zatim britanskim brodom na Vis.
1948. godine –
Predsednik Čehoslovačke Eduard Beneš podneo je ostavku, ne želeći da
potpiše novi ustav prema kojem su komunisti preuzeli vlast u zemlji.
1971. godine –
Sovjetski vasionski brod “Sojuz II” spojio se u zemljinoj orbiti sa
svemirskom stanicom “Saljut”.
1973. godine –
Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant doputovao je u Izrael, u prvu posetu
jednog zapadnonemačkog lidera ovoj zemlji.
1974. godine –
U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u
Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe.
1980. godine –
Umro je Henri Miler, jedan od najpoznatijih američkih pisaca. Najpoznatija
dela “Rakova obratnica” (1934) i “Jarčeva obratnica” (1939), dugo su
zabranjivane u SAD, objavio je u Parizu, gde je radio kao novinar.
1981. godine –
Izraelski avioni su razorili irački nuklearni reaktor “Osirak” blizu
Bagdada.
1988. godine –
U Bangladešu je islam proglašen državnom religijom, a jake policijske
snage stavljene su u stanje pripravnosti da bi sprečile proteste
protivnika ove odluke.
1990. godine –
Predstavnički dom američkog Kongresa izglasao je zabranu prodaje kompjutera
i telekomunikacione opreme SSSR-u dok Moskva ne otpočne pregovore o
nezavisnosti Litvanije.
1992. godine –
Sedam dana nakon poslednjeg dogovora o prekidu vatre, borbe na
bosansko-hercegovačkom ratištu su nastavljene. U Sarajevu su artiljerijski
dueli trajali po dvadest sati.
1993. godine –
U saobraćajnoj nesreći u Nemačkoj poginuo je jedan od vrhunskih svetskih
košarkaša Dražen Petrović (28), koji je bio i jedan od najboljih hrvatskih
košarkaša svih vremena i državni reprezentativac bivše Jugoslavije.
1996. godine –
Vojna hunta Mjanmara (bivša Burma) donela je zakon kojim je onemogućila
rad Nacionalne lige za demokratiju, glavne opozicione partije pod vođstvom
Aung San Su Chi, dobitnice Nobelove nagrade za mir.
1998. godine –
Jake policijske snage Republike Srbije rasturile su u Prištini proteste
kosovskih Albanaca koji su 57. dan uzastopno protestovali protiv srpskih
vlasti pod motom “Kosovo – najveći zatvor na svetu”.
1999. godine –
U Indoneziji su održani demokratski parlamentarni izbori, prvi put nakon
40 godina.
2000. godine –
U Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke poginule su 22 osobe, među kojima i
jedan ministar, a oko 600 je ranjeno kada je bombaš-samoubica aktivirao
eksploziv na proslavi Dana ratnih heroja u tom gradu.
2005. godine –
Umrla je En Benkroft dobitnica Oskara i Tonija, čiju su karijeru obeležile
uloge učiteljice Helen Keler u filmu “Čudotvorka” i zavodljive gospođe
Robinson u “Diplomcu” filmskoj ikoni iz 1967. godine.
2006. godine –
Američki bombarderi ubili su Abu Musaba al-Zarkavija lidera iračkog
ogranka al-Kaide.
2008. godine –
Umro je Dino Rizi jedan od najvećih italijanskih reditelja, u čijim su
filmovima igrali poznati italijanski glumci, među kojima su Sofija Loren,
Vitorio Gasman, Alberto Sordi.
2014. godine –
Umro je istaknuti slovenački i jugoslovenski novinar Jurij Gustinčić, koji
je dugo pisao za beogradski dnevnik “Politika” i bio njen višegodišnji
dopisnik iz Londona i Njujorka. Pisao je i za Borbu, Vreme, Slobodnu Dalmaciju,
Mladinu, a kao vrstan spoljnopolitički komentator radio je i za Televizije
Beograd i Ljubljana.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!