Vest: Danas je svetski dan zaštite životne sredine

Danas je svetski dan zaštite životne sredine

Danas je svetski dan zaštite životne sredine

Kako se danas obeležava svetski dan zaštite životne sredine, predstavićemo jedan od najčešćih ekoloških problema u našoj zemlji, a to je stvaranje divljih deponija i njihov veliki broj. Uticaj divljih deponija na životnu sredinu je ogroman i poražavajuć. Međutim, postoje oni koji snažno žele da im stanu na put.

Danas je svetski dan zaštite životne sredine-0

Najčešči razlog stvaranja divljih deponija je onemogućeno prikupljanje otpada

Profesor Bojan Batinić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu objasnio nam je šta se sve podrazumeva pod pojmom divlja deponija.

„Divlje deponije podrazumevaju sve one deponije gde građani organizovano ostavljaju svoj otpad, gde to ne bi smeli da čine. Za to postoje dva razloga. Prvi i najčešći razlog za to je što nije omogućeno organizovano sakupljanje otpada u nekim naseljima od strane komunalnog preduzeća. Imate, nažalost, još uvek u većini opština u Srbiji određen procenat stanovnika odnosno domaćinstava, gde javno komunalno preduzeće zaduženo za odnošenje otpada to ne sprovodi. To su uglavnom neka udaljena naselja, seoske zone, nepristupačna mesta“, rekao je Batinić.

Kako kaže, građani sami u tom slučaju na nekoj teritoriji (uglavnom već istorijski postoji određena lokacija), odlažu sav svoj otpad.

Kontrolisane deponije nisu ni po čemu bolje po sredinu od divljih

Drugi razlog je kada postoji organizovano odnošenje otpada, ali ljudi odnose njegove određene kategorije koje ne staju u redovne kontejnere i kante, pre svega se pod tim misli na građevinski šut, određeni kabasti otpad u vidu nameštaja, električne uređaje i tako dalje. Ljudi iz neznanja ili mahom iz želje da ne plate komunalnom preduzeću, odnose taj otpad na lokacije gde ga prosto istovare, ističe on.

„Mi smo kao fakultet 2011. godine radili evidenciju njihovog broja na teritoriji Srbije i bilo ih je u tom momentu 3 852. Naravno neke od njih su sanirane, a neke se opet aktiviraju. U tu brojku spadaju i kontrolisane deponije, to jest one deponije koje su pod upravom komunalnog preduzeća, odnosno opštine, gde se sve ono što sakupi javno komunalno preduzeće odnosi na određenu lokaciju. Međutim, razlika između tih deponija i onih koje nazivamo divljim je u najvećem broju slučajeva samo u količini otpada“, kaže on.

Batinić ističe da ni po čemu drugom te kontrolisane deponije nisu po životnu sredinu bolje jer niti imaju barijere za podzemne vode niti se vodi monitoring deponijskog gasa u atmosferu. One su isto divlje samo ih nazivamo kontrolisane jer su pod nadležnosti opština, odnosno javnog komunalnog preduzeća.

Danas je svetski dan zaštite životne sredine-1

Kampanja čišćenja otpada „Zavrni rukave”

„Zavrni rukave” je kampanja sa ciljem da se jednom mesečno napravi akcija masovnog čišćenja, kako bi za jedan dan očistili što više lokacija od smeća. Realizuje je građanska inicijativa Eko straža. 

„Gledamo da to bude uvek neko čišćenje prirode ili rečnog korita, ali neki građani koji ne mogu da organizuju odlazak van grada čiste i u svom komšiluku. Akcija ima za cilj da pokupi što više otpada iz prirode, ali i okupljanje ljudi da pošalju poruku institucijama da pod hitno moraju da reše problem smeća i divljih deponija, jer on nije samo esteske prirode već i zdravstvene“, rekli su iz građanske inicijative Eko straža.

Dodali su da veliki broj deponija gori usled samozapaljenja metan gasa, a sa njima i plastika, guma, farbe i ostale materije koje su jako toksične i kancerogene kada gore, te završavaju prvo u vazduhu i tada ih udišemo, onda u podzemnim vodama i na kraju i na poljoprivrednom zemljištu, te kroz lanac ishrane završava u nama.


(Izvor: agromedia.rs)





Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar