Na današnji dan - 13. Novembar -
354. godine – Rođen hrišćanski sveštenik Sveti Aurelije
Avgustin, episkop u rimskoj severnoj Africi, najznamenitiji predstavnik rane
hrišćanske filozofije, takozvane patristike. U najvažnijem delu "O državi
Božijoj" istoriju čovečanstva objašnjavao je Božijim namerama. Pri tome je
pravio razliku između idealne, večne "države Božije" i privremenih,
prolaznih oblika zemaljske države. To delo dugo je bilo doktrinarni osnov
crkvene kritike svetovnih ustanova.
1093. godine – Umro škotski kralj Malkolm Treći, tokom petog
bezuspešnog pokušaja da pokori Englesku. Na vlast je došao 1057. godine pošto
je u bici potukao i ubio kralja Magbeta, osvetivši mu se tako za ubistvo svog
oca kralja Dankana Prvog 1040. godine.
1312. godine – Rođen
engleski kralj Edvard Treći, koji je tokom 50 godina vladavine osvojio Škotsku.
Izazvao je Stogodišnji rat sa Francuskom kad se 1340. godine proglasio i
kraljem te zemlje.
1782. godine – Rođen je Esajas Tegner, jedan od najvećih švedskih
pesnika autor čuvene “Sage o Fritjofu”.
1813. godine – U Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski
vladika, filozof i državnik, veliki epski pesnik, autor slavnog dramsko-epskog
dela “Gorski venac”. Glorifikovao
je heroizam i osećanje za slobodu Crnogoraca, koje je u nacionalnom pogledu
posmatrao isključivo kao deo srpskog naroda. Rade Tomov Petrović - iz porodice
koja je Crnoj Gori više od sto godina davala vladike - monaško ime je dobio po
stricu, vladici i vladaru Crne Gore Petru Prvom, poznatom i kao Sveti Petar
Cetinjski, koji ga je odredio za naslednika. Školovao se u Cetinjskom manastiru
i u Toploj kod Herceg Novog, a učitelj mu je bio i Sima Milutinović - Sarajlija
koji ga je uputio u istoriju, filozofiju i književnost. Kao državnik postavio je temelje moderne
crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizovao sudove, uveo
poreze. Za njegove vladavine osnovana je prva štamparija u Cetinju 1834. godine
i podignuta prva škola. U književnoj baštini ostavio je i ep “Luča mikrokozma”,
dramu “Lažni car Šćepan Mali”, pesme. Pritisnut bolešću, umro je u 38. godini života.
1831. godine - Rođen škotski fizičar Džejms Klerk Maksvel, najveći
teorijski fizičar 19. veka. U oblasti elektromagnetizma formulisao je
Maksvelove jednačine, stvorio elektromagnetsku teoriju svetlosti, dao teorijski
osnov radio-talasa i radio-tehnike, matematički formulisao mnoge pronalaske
Majkla Faradeja, razvio talasnu teoriju svetlosti i elektromagnetsku teoriju
etera.
1850.
godine - Rođen škotski pisac Robert
Luis Balfur Stivenson, izvrstan stilista, neobično prisan i topao, koji je u delima
hrabrost i optimizam suprotstavljao sumnjama i kolebanju. Pokušao je da obnovi
duh romantike. Dela: romani "Ostrvo s blagom", "Oteti",
pripovijetke "Nove priče iz 1001. noći", putopis "Putovanje s
magarcem".
1868. godine – Umro je italijanski kompozitor Đoakino Antonio Rosini,
autor 39 opera od kojih su načuvenije “Seviljski berberin”, “Viljem Tel”,
“Otelo”, "Tankredi".
1871. godine – Rođen je Vladislav Ribnikar,
osnivač lista “Politika” 1904. godine, njen prvi direktor i glavni urednik, čiji se prvi broj pojavio 25. januara 1904. godine. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu, u Parizu i Berlinu
je radio kao dopisnik jednog francuskog lista. Jedan je od osnivača
TANJUG-a i prvi direktor te agencije 1943. godine. Bio je ministar prosvete FNR
Jugoslavije 1945. godine i predsednik Komiteta za kulturu i umetnost 1946.
godine.
1899. godine – Umro srpski fotograf, grafičar i litograf
Anastas Jovanović, prvi srpski fotograf, koji je 1846. godine postao vlasnik
treće foto-kamere u svetu. Kao darovitog crtača knez Miloš Obrenović ga je
poslao da studira drvorez i bakrorez u Beču, gde se upoznao i s fotografijom.
Zahvaljujući njemu, sačuvani su likovi mnogih istaknutih ličnosti tog doba, ali
i običnih građana i njihovih porodica. Deo njegove zaostavštine je i izvanredna
"Panorama Beograda".
1912. godine – Rođen je francuski
pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, koji se svojom antidramom suprotstavio
klasičnom pozorištu odbacivši svaku akciju, uzročnu povezanost i tradicionalne
šeme klasičnih dramskih dela. Najpoznatija dela: “Ćelava pevačica”, “Lekcija”,
“Stolice”, “Nosorog”, “Makbet”.
1913. godine - Grčka i Turska potpisale sporazum o miru.
1941. godine – Prvi britanski nosač
aviona “Ark Rojal” pogođen je u Drugom svetskom ratu nemačkim torpedom u
blizini Gibraltara i narednog dana je potonuo.
1942. godine – Počela je odlučujuća
vazdušno-pomorska bitka između japanskih i američkih trupa kod Gvadalkanala u
Tihom okeanu. U trodnevnim borbama obe strane su pretrpele velike gubitke u
brodovima, ali su strateški uspeh postigli Amerikanci.
1944. godine – Partizanske jedinice
Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije oslobodile su Skoplje u Drugom
svetskom ratu.
1945. godine – Francuski general Šarl de Gol izabran je glasovima
svih 555 poslanika za predsednika privremene vlade, posle čega je formirao
koalicioni kabinet u koji je ušlo i pet komunista.
1945. godine – Ahmed Sukarno
postao predsednik Indonezije.
1956. godine – Vrhovni sud
SAD presudio da je neustavna rasna segregacija u javnim autobusima.
1965. godine – Umro je srpski arheolog Vladimir
Petković, profesor Beogradskog univerziteta, upravnik Narodnog muzeja u
Beogradu i član Srpske akademije nauka i umetnosti, stručnjak za srpsku
srednjevekovnu umetnost. Rukovodio je otkopavanjima Stobija i Caričinog grada.
1970. godine – Hafez al Asad je vojnim udarom bez prolivanja krvi pruzeo vlast u Siriji.
1974. godine – Umro je italijanski
filmski režiser i glumac Vitorio de Sika, jedan od tvoraca neorealizma, ostao
upamćen po delima: “Kradljivci bicikala”, “Stanica Termini”, “Ćoćara”, “Vrt
Finci Kontinijevih”.
1975. godine – Svetska zdravstvena
organizacija objavila je da su u Aziji, prvi put u istoriji, iskorenjene velike
boginje.
1980. godine – Američki svemirski brod
“Vojadžer I” je poslao prve snimke Saturna napravljene iz blizine.
1985. godine – U erupciji vulkana
Nevado del Ruis u centralnoj Kolumbiji razoren je grad Armero. Poginulo je oko
25.000 ljudi.
1991. godine – Bio je to dan
kada su Plavi odigrali poslednji zvanični meč, pod vodstvom stratega Ivice
Osima. Bez većih problema savladali su Austriju (2:0) i plasirali se na
Prvenstvo Evrope. Reprezentacija Jugoslavije nije ni dočekala da igra na
Prvenstvu Evrope, izbačena je neposredno pre početka turnira. Na taj način
stavljena je tačka na jednu veliku epohu, a verovatno i šansu da se Jugoslavija
okiti titulom prvaka Evrope. Umesto Jugoslavije na takmičenju je igrala Danska,
koja je i osvojila prvenstvo.
1994. godine – Šveđani su na
referendumu sa 52,2 odsto glasova odlučili da se njihova zemlja priključi
Evropskoj uniji.
1995. godine - Izraelske trupe poslije 28 godina okupacije napustile
Dženin, prvi grad na Zapadnoj obali predat Palestincima u skladu s mirovnim
sporazumom Izraela i PLO.
1999. godine – U zemljotresu u Turskoj
poginulo je više od 450 ljudi, a oko 2.500 je ranjeno.
2000. godine – Predsednik Filipina Džozef
Estrada optužen je za korupciju. Pod pritiskom protesta građana i vojske on se
2002. povukao s vlasti i predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.
2001. godine – Borci antitalibanske
Severne Alijanse ušli su u glavni grad Avganistana Kabul.
2001. godine - Vrhovni sud Hrvatske poništio odluku donesenu za vreme
režima bivšeg hrvatskog predsednika Franje Tuđmana o oduzimanju stanarskog
prava Srbima koji su za vreme rata izbegli iz Hrvatske.
2005. godine - Nekoliko hiljada francuskih policajaca angažovano je na
obezbeđivanju Ajfelovog tornja, Jelisejskih polja i stanica metroa u Parizu,
posle poruke emitovane na Internetu koja poziva na "nasilne akcije".
Nemiri u predgrađima francuskih gradova traju od 27. oktobra, posle pogibije
dvojice tinejdžera afričkog porekla, koji su misleći da ih policija progoni
nastradali nesrećnim slučajem.
2007. godine - Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao je za glavnog
tužioca Haškog tribunala belgijskog sudiju Serža Bramerca , koji je na toj funkciji
zamenio Karlu del Ponte.
2009. godine - Američka agencija za istraživanje svemira NASA saopštila
da je na Mjesecu pronađena značajna količina vode u zaleđenom stanju.
2015. godine - U terorističkim napadima širom Pariza ubijeno je 129
osoba. Napadnuti su restoran, kafić, nacionalni stadion i koncertna dvorana, a
odgovornost za napade je preuzela Islamska država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!