Na današnji dan - 10. Novembar -
1444. godine - U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobedile su poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, u srpskim narodnim pesmama poznatog kao Sibinjanin Janko. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio poslednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.
1493. godine - Rođen je švajcarski alhemičar i lekar Teofrast Bombast fon Hohenhajm, poznat kao Paracelzus, pisac medicinskih i okultnih dela, koji je odlučujuće doprineo primeni hemije u medicini. Osnivač je jatrohemije, smera u medicini kojim se svi životni procesi i bolesti objašnjavaju hemijskim reakcijama u organizmu.
1759. godine - Rođen je nemački pisac Johan Kristof Fridrih fon Šiler, u čijem delu se sa poezijom prožimaju filozofija, istorija i književna teorija. Njegove drame, od kojih su najpoznatije "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", imale su ogroman uspeh, njegove balade su bile najčitanije pesme u Nemačkoj, a na njegovu odu radosti "An die Freude", Betoven je komponovao čuveni završni stav Devete simfonije.
1796. godine - Umrla je ruska carica Katarina II Aleksejevna u istoriji poznata kao Katarina Velika. Na presto je došla 1762. godine posle dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Kao pobornik prosvetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspešno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije. Za vreme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vodstvom donskog kozaka Jemeljana Pugačova.
1891. godine - Umro je francuski pisac Artur Rembo koji je svoja najbolja dela napisao između 17. i 20. godine. Hvaljena preko mere i žestoko osporavana, njegova poezija je uticala na sve poetske pravce 20. veka, a posebno na simboliste i nadrealiste sa delima "Pijani brod", "Iluminacije", "Boravak u paklu".
1919. godine - Rođen je ruski inženjer Mihail Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47 "kalašnjikov". Ovo je jedna od prvih pravih jurišnih pušaka, i još uvek je najrasprostranjenija.
1928. godine - Regent Japana od 1920. godine Hirohito krunisan je za cara. Tokom njegove vladavine Japan je napao Kinu 1931. godine a 1936. godine s Hitlerovom Nemačkom sklopio Antikominternski pakt, a 1940. godine Trojni savez s Nemačkom i Italijom. Proglasio je kapitulaciju Japana 1945. godine. Na prestolu je ostao do smrti 1989. godine.
1938. godine - Umro je državnik i prvi predsednik turske republike Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk - "otac svih Turaka". Pod njegovim vodstvom 1922. godine zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. godine Turska je proglašena republikom.
1963. godine - U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu je za nekoliko nedelja umrlo više od 1.500 ljudi.
1975. godine - Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale su Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dve zemlje. Ugovorom je regulisan i deo sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.
1982. godine - Umro je Leonid Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR od 1964. godine, kada je smenjen Nikita Hruščov. Zamenio ga je Jurij Andropov.
1989. godine - Centralni komitet Komunističke partije Bugarske smenio je Todora Živkova koji je 35 godina bio na čelu partije, a od 1971. godine i predsednik Državnog saveta. Vodstvo partije preuzeo je Petar Mladenov. Živkov je potom izbačen iz partije i optužen za korupciju.
1989. godine - Počelo je rušenje Berlinskog zida koji je 28 godina bio simbol podele Evrope posle Drugog svetskog rata i ideološko-političke i vojne konfrontacije Istok-Zapad.
1994. godine - Irak je priznao Kuvajt kao suverenu državu.
1995. godine - Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, obesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
1997. godine - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Djijang Cemin potpisali su deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dveju zemalja.
2001. godine - Umro je američki pisac Ken Kesi koji je 1962. godine objavio čuveni roman "Let iznad kukavičjeg gnezda", koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-tih godina.
2001. godine - Članovi Svetske trgovinske organizacije formalno su prihvatili uslove za ulazak Kine u tu organizaciju.
2003. godine - Ministri odbrane SAD i Vijetnama Donald Ramsfeld i Pam Van Tra, sastali su se u Vašingtonu. To je prvi ministarski susret od kraja Vijetnamskog rata 1975. godine.
2003. godine - U Londonu je umro Kanan Banana, prvi predsednik nezavisnog Zimbabvea.
2004. godine - Vlada Republike Srpske uputila je javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici u julu 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima".
2007. godine - Umro je američki pisac Norman Majler dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, koji je skoro sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom. Objavio je više od 40 knjiga i eseja, a njegov prvi roman "Goli i mrtvi" smatra se jednim od najboljih romana o Drugom svetskom ratu, doneo mu mu je slavu odmah po objavljivanju 1948. godine.
2008. godine - Umrla je južnoafrička pevačica i svetski simbol borbe protiv aparthejda Mirijam Makeba, poznata kao "Mama Afrika" i "kraljica afričke muzike". Gremi nagradu dobila je 1966. godine za album "An Evening with Belafonte and Makeba" koji je snimila sa Harijem Belafonteom.
2011. godine - U Beogradu je umro veliki srpski pozorišni i filmski glumac Petar Kralj. Najviše je igrao u Ateljeu 212 i Narodnom pozorištu. Dobitnik je brojnih nagrada uključujući i četiri za životno delo “Dobričin prsten”, “Pavle Vuisić”, “Zlatan ćuran” i “Sterijino pozorište”. Proslavio se ulogama u “Variola Vera”, “Sok od šljiva”, “Vuk Karadžić”, “Kraj dinastije Obrenović”, “Metla bez drške”, “Bela lađa”. Njemu u čast na dan rođenja otkriveno spomen obeležje na Vračaru, na platou ispred zgrade u Mileševskoj ulici u kojoj je živeo do smrti, 2011. godine.
2014. godine - Ukupno 80,7 odsto, ili 1,6 miliona Katalonaca izjasnilo se za nezavisnost španske pokrajine Katalonije na neobavezujućem glasanju održanom uprkos protivljenju vlasti u Madridu.
2015. godine - Vlada Portugala je podnela ostavku, dve sedmice od formiranja, pošto su poslanici koji se protive oštrim merama štednje odbacili njen četvorogodišnji plan.
2015. godine - Preminuo je Helmut Šmit, nemački kancelar od 1974. godine do 1982. godine. Kao ministar finansija od 1972. godine do 1974. godine uveo je mere kojima je učvrstio nemačku marku i ojačao ekonomsku poziciju Nemačke u svetu.
2018. godine - Francuski predsednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel otkrili su komemorativnu ploču na severu Francuske u šumi Kompjenj, gde su savezničke i nemačke snage 11. novembra 1918. godine potpisale primirje kojim je okončan Veliki rat u kojem je stradalo oko 18 miliona ljudi.
2019. godine - Predsednik Bolivije Evo Morales podneo je ostavku nakon što je komandant oružanih snaga zatražio da odustane od novog predsedničkog mandata i vrati mir i stabilnost u zemlji. Nemiri u Boliviji počeli su krajem oktobra nakon izbora na kojima je Morales pobedio.
2020. godine - Jermenija i Azerbejdžan potpisale su zajedničku izjavu o prekidu rata u Nagorno-Karabahu uz posredovanje Rusije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!

