Na današnji dan - 1. Mart -
1498. godine – Na putu ka Indiji, portugalski
moreplovac Vasko da Gama iskrcao se, kao prvi Evropljanin, na
obale današnje afričke države Mozambik.
1562. godine – Katolici su u Francuskoj masakrirali preko hiljadu hugenota
(protestanata) tokom njihove molitve u Vasiju, što je bio početak dugotrajnih
borbi i ratova, poznatih pod imenom “hugenotski ratovi”, koji su uz prekide 36
godina razdirali Francusku.
1643. godine - Umro italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo
Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana
Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim
sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale,
motete.
1767. godine – Španski kralj Karlos III proterao je iz zemlje
rimokatolički jezuitski red.
1809. godine – Švedska je, kao prva zemlja u svetu,
uspostavila ombudsmana, lice koje vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih
službi, a postavlja ga parlament. Prvi ombudsman bio je Lars Avgust Manerhajm.
1810. godine - Rođen poljski kompozitor i pijanista Frederik Francišek
Šopen, nazvan "pesnikom klavira", koji je u vrhunskom romantičarskom
maniru komponovao gotovo isključivo klavirsku muziku. Romantičnu muziku
oplemenjene jednostavosti i visokog artizma obogatio je novim izražajnim
sredstvima, naročito u pogledu harmonije, oblika i pijanističke tehnike,
uvodeći novi raspored prstiju na klavijaturi. U kompozicijama se obilato
koristio elementima poljske narodne muzike. Iz Poljske je 1830. godine
otišao u Francusku, ne sluteći da više neće videti otadžbinu. Dela: dva
koncerta za klavir i orkestar, oko 170 sonata, mnoštvo poloneza, mazurki,
valcera, preludijuma, nokturna, etida, skerca, balada. Šopen je često imao
problema sa zdravljem i umro je sa 39 godina posle dužeg bolovanja odtuberkuloze.
1811. godine – Egipatski vladar Mohamed Ali izvršio je pokolj nad
mamelučkim vođama i time dokrajčio vlast mameluka u Egiptu. Mameluci, potomci ratnih
zarobljenika koje su persijski i egipatski vladari uvrštavali u svoje vojske,
pretežno telesnu gardu, zavladali su Egiptom 1250. godine kada su oborili
dinastiju Ajbeka.
1815. godine – Napoleon Bonaparta vratio se u Francusku sa ostrva Elba, gde je
bio prognan nakon abdikacije u aprilu 1814. godine. Ušavši trijumfalno u Pariz preuzeo je vlast u zemlji, čime je
počelo razdoblje “sto dana”, koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa.
Posle druge abdikacije, 22. juna, predao se Englezima koji su ga internirali na
ostrvo Sveta Jelena, gde je umro 5. maja 1821. godine.
1872. godine – Američki Senat je osnovao prvi
nacionalni park u svetu Jelouston. Preko 90% teritorije nacionalnog parka čini
netaknuta priroda.
1878. godine – Završen je drugi srpsko-turski rat
koji je Srbiji doneo teritorijalno proširenje za četiri okruga i međunarodno
priznanje na Berlinskom kongresu koji je održan u junu iste godine. Ti ratovi su bili nastavak oslobodilačke borbe, a neposredan
povod bio je ustanak Srba 1875. protiv turske vlasti u BiH.
1879. godine - Rođen bugarski državnik Aleksandar Stamboliski, vođa
Zemljoradničkog narodnog saveza i premijer Bugarske, kad je oboren u
profašističkom udaru i ubrzo ubijen. Kao šef vlade stekao je izuzetnu
popularnost u narodu, jer je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao
neke banke i nastojao da izmeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg,
zalažući se za prijateljstvo s Jugoslavijom.
1886.
godine - Rođen austrijski slikar i
pisac Oskar Kokoška, jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog
slikarstva. Njegovo halucinantno slikarstvo nervoznog poteza, rastočene forme i
ekspresionističkog izraza, koje duboko ponire u psihologiju motiva, jeste
dramatična vizija strastveno doživljene realnosti. Pred nacistima je 1938.
godine izbegao u Veliku Britaniju i u toku Drugog svetskog rata je slikao
velike kompozicije idejno-humanističkog sadržaja. Od 1953. godine živeo je na Ženevskom jezeru. Kokoška je
razvio svoj sopstveni ekspresionistički stil sa dramatično nervoznim načinom
slikanja i skoro baroknom dinamikom oblika i boja. Njegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun
u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i
vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo istorijsku
vrijednost.
1891. godine – Rođen je Stanislav Vinaver, književnik, prevodilac i jedan od najznačajnijih protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata. Školovanje je započeo u Šapcu, pa zatim u Beogradu, a na pariskoj Sorboni studirao je matematiku i fiziku. Školovanje je privremeno prekinuo da bu učestvovao u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac, jedan od1300 kaplara. Bio je poručnik u slavnom Đačkom bataljonu, prešao je golgotu povlačenja preko Albanije i na Krfu se angažovao kao urednik Srpskih novina i radio kao službenik Državnog presbiroa. Diplomirao je na Univerzitetu u Beogradu 1930. godine. Zvanično je postao član Jugoslovenskog novinarskog udruženja 20. novembra 1920. godine. Tokom Aprilskog rata zarobljen je kao rezervni kapetan I klase i ostatak Drugog svetskog rata je proveo u zarobljeništvu u nemačkom logoru Osnabrik. Poslednje godine proveo je u Beogradu radeći kao profesionalni književnik, satiričar i prevodilac sa francuskog, engleskog, ruskog, češkog, poljskog i nemačkog jezika. Autor je Manifesta ekspresionizma i pokretač mnogih zajedničkih poduhvata mladih pisaca, a bio je i novinar, feljtonist, polemičar i prevodilac. Najpopularnijim njegovim delom smatra se “Pantologija novije srpske pelengirike” u kojoj je parodirao “Antologiju novije srpske lirike” Bogdana Popovića. Ostala dela: “Misli”, “Ratni drugovi”, “Evropska noć”.
1896. godine – Bosonogi ratnici abisinskog cara Menelika II potukli su
italijanske trupe kod Adue, posle čega je Italija morala da prizna nezavisnost
Abisinije današnje Etiopije.
1909. godine - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džejms Dejvid
Grejem Niven, koji je elegantnom glumom oličavao britanski tip džentlmena,
dobitnik nagrade "Oskar" 1958. godine za film "Odvojeni
stolovi". Tridesetih godina 20. veka otišao je u Holivud, a u Drugom
svetskom ratu bio je komandos u vojsci SAD. Ostali filmovi: "Put oko sveta
za 80 dana", "Dobar dan, tugo", "Topovi s Navarona",
"Kasino Rojal", "Papirnati tigar".
1914.
godine - Rođen američki pisac
afričkog porekla Ralf Valdo Elison, čiji je roman "Nevidljivi čovjek"
jedan od najimpresivnijih u američkoj književnosti posle Drugog svetskog rata.
Osnovna tema njegovog jedinog romana je traganje za sopstvenim identitetom, a
glavni junak, crnac, predstavljen je kao arhetipski obrazac čoveka koji ostaje
nevidljiv zato što mu društvo uskraćuje pravo na samodefinisanje. Delo je
pisano izuzetno sugestivno, s mnoštvom naturalističkih detalja. Takođe je
napisao knjigu eseja "Senka i čin".
1919. godine – U Beogradu se sastao prvi
jugoslovenski parlament Privremeno narodno predstavništvo Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca, u kojem je bilo 296 poslanika, postavljenih ukazom vlade.
Poslanici su mahom bili iz ranijih parlamenata jugoslovenskih zemalja, izabrani
pre Prvog svetskog rata.
1922. godine - Rođen izraelski državnik Jicak Rabin, premijer u dva
mandata. Tokom drugog mandata u trenutku dok je napuštao mirovni miting na
kojem je govorio, ubio atentator Jigal Amir. Kao član ilegalnog jevrejskog
pokreta Palmah, od 1940. godine borio se protiv britanske kolonijalne uprave u
Palestini i protiv francuskih kvislinških trupa 1941. godine u Siriji. Od
formiranja Izraela 1948. godine, kad je u ratu protiv Arapa komandovao
brigadom, bio je u armiji. General i načelnik generalštaba postao je 1964.
godine i imao je istaknutu ulogu u nanošenju teškog poraza Arapima u ratu 1967.
godine, ali je posle ponovnog preuzimanja vlasti postao arhitekta mirovnog
procesa na Bliskom istoku i izmirenja Jevreja s Arapima. To je izazvalo gnjev
izraelskih nacionalista, posebno politika prepuštanja Palestincima teritorija
zauzetih u ratu 1967. godine.
1932. godine – Kidnapovan je 20-mesečni sin američkog
pilota Čarlsa Lindberga,
prvog pilota koji je preleteo Atlantik 1927. godine. Beba je nađena mrtva u
maju, a taj događaj je podstakao donošenje tzv. Lindbergovog zakona kojim je na
području SAD za otmicu predviđena smrtna kazna.
1938. godine - Umro italijanski pisac i političar Gabrijele Danuncio,
predstavnik estetizma, koji je najdublji trag u literaturi ostavio pjesničkim
zbirkama "Rajska poema" i "Alkiona". U politici je bio
izraziti predstavnik italijanskog iredentizma, preteče fašizma. Ostala djela: romani
"Slast", "Uljez", "Oganj", dramu
"Đokonda".
1941. godine – Bugarska je u Drugom svetskom ratu
pristupila Trojnom paktu i dopustila nemačkim trupama da uđu u zemlju.
1942. godine - U Čajniču u Drugom svetskom ratu od oko hiljadu boraca
formirana Druga proleterska brigada s četiri bataljona, u čiji su sastav ušli
Prvi i Četvrti bataljon Užičkog, Drugi bataljon Čačanskog i Treći bataljon
Šumadijskog odreda. Na borbenom putu dugom oko 24.000 kilometara brigada je
izvela više od 120 većih operacija širom Jugoslavije.
1943. godine – Britansko ratno vazduhoplovstvo je u
Drugom svetskom ratu počelo da sistematski bombarduje evropske železničke
sisteme na teritorijama pod kontrolom nacističke Nemačke.
1946. godine - Rođen Ljubiša Veličković, koji je postao general-pukovnik
pilot, jedini general koji je poginuo tokom agresije NATO-a na SRJ 1999.
godine. Obavljao je sve letačke i najodgovornije komandne dužnosti u Ratnom
vazduhoplovstvu i Protivvazdušnoj odbrani JNA i VJ i prvi je Srbin koji je
letio avionom "Mig 29". Bio je nastavnik letenja, komandant letačke
eskadrile, puka i korpusa, sekretar Savezne direkcije za kontrolu letenja,
načelnik Generalštabne škole VJ, načelnik Sektora za RV i PVO Generalštaba VJ i
komandant RV i PVO VJ. U trenutku pogibije prilikom obilaska jedinica na prvoj
liniji odbrane otadžbine obavljao je dužnost pomoćnika načelnika Štaba Vrhovne
komande za RV i PVO VJ.
1954. godine – SAD su na pacifičkom ostrvu Bikini
izvele prvu probu hidrogenske bombe.
1954. godine - U glavnom gradu Venecuele Karakasu otvorena prva
konferencija Organizacije američkih država.
1958. godine – Umro je srpski vajar Toma Rosandić, prvi rektor Akademije
likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Izradio
je veliki broj javnih spomenika, među kojima veliku grupu “Igrali se konji
vrani” ispred Skupštine Jugoslavije u Beogradu i skulpturu “Umorni borac” na Kalemegdanu.
1959. godine – Kiparski vođa za nezavisnost od Velike Britanije arhiepiskop Makarios vratio se na Kipar sa Sejšelskih ostrva, gde su ga
1956. godine proterali Britanci. On je potom izdejstvovao pregovore na kojima
su krajem godine Velika Britanija, Grčka i Turska postigle sporazum o
nezavisnosti Kipra. Od 1960. godine do smrti 1977. godine. Makarios je bio
predsednik Republike Kipar.
1966. godine – Posle tri i po meseca leta, na Veneru
se spustila sovjetska automatska stanica “Venera III”, prvi vasionski brod koji
je prispeo na neku drugu planetu.
1985. godine - U Urugvaju preuzeo vlast predsjednik Hulio Sangineti, čime
je okončana devetogodišnja vojna vladavina u toj latinoameričkoj zemlji.
1991. godine – Na prvim slobodnim izborima u
Albaniji, Albanska partija rada (komunisti) je osvojila 176 od 250 poslaničkih
mesta i zadržala vlast, ali je predsednik partije Ramiz Aljija izgubio u svojoj izbornoj jedinici.
1992. godine – Na referendumu u Crnoj Gori, na koji
je izašlo 66,04 odsto birača, 95,94 odsto glasalo je za ostanak u Jugoslaviji.
Referendum su bojkotovali Muslimani, Albanci i neke opozicione partije.
1992. godine - Muslimani i Hrvati iz BiH na referendumu glasali za
otcepljenje od Jugoslavije, a u Sarajevu su muslimani ispred srpske pravoslavne
crkve pucali na srpske svatove, što je nagovestilo građanski rat u bivšoj BiH.
Ubijen je otac mladoženje Nikola Gardović i ranjen sveštenik Radenko Miković, a
ubice - koje vlast muslimanskog lidera Alije Izetbegovića nije ni pokušala da
identifikuje i kazni - spalile su i srpsku zastavu.
1996. godine - Niko od 123 putnika i članova posade nije preživio pad
peruanskog putničkog aviona "boing 737", u najtežoj nesreći u
istoriji civilnog vazduhoplovstva u Peruu.
1997. godine – Albanska vlada i predsednik
Republike Sali Beriša podneli
su ostavku pod pritiskom dvomesečnih nemira izazvanih krahom piramidalnih
banaka u kojima je desetine hiljada Albanaca izgubilo ušteđevinu.
2003. godine – U Pakistanu je uhapšen Kalid Šeik Mohamed, jedan od
osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001.
godine.
2010. godine – Slovenačka nacionalna aviokompanija
Adrija ervejz, ponovo je uspostavila letove na liniji Ljubljana-Beograd, nakon
18 godina prekida.
2012. godine – Srbija je dobila status kandidata za
članstvo u Evropskoj uniji.
2014. godine – Parlament Rusije odobrio je upotrebu vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, a na zahtev ruskog predsednika Vladimira Putina.
2017. godine - Pronađeni su fosili od najranijih živih organizama koji
predstavljaju "direktan dokaz" života na Zemlji pre 3,8 do 4,3
milijarde godina, kada je naša planeta bila još u fazi razvoja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!