Vest: Praznik ljubavi i pomirenja. Danas je Badnji dan

Praznik ljubavi i pomirenja. Danas je Badnji dan

Praznik ljubavi i pomirenja. Danas je Badnji dan

Badnji dan je poslednji dan četrdesetodnevnog posta i to je uvod u jedan od najvećih hrišćanskih praznika - Božić.

Pravoslavni vernici u Srbiji obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom pred najradosniji hrišćanski praznik Božić - kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista.

Ujutru, pre izlaska sunca, domaćin odlazi u šumu po badnjak, koji se tek sa prvim mrakom unosi u kuću. Uz drvo se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna. Obavezno je i unošenje slame, a na taj način se prinosi žrtva duhu Hrista koji je rođen na slami.

Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka, a badnjakom, odnosno božićnim drvetom, u kuću se unose sreća, zdravlje i napredak.

Badnjak vodi poreklo od čudesne vitlejemske noći, kada su pastiri nasekli i doneli grane da nalože vatru pored Novorođenčeta i njegove Majke. I slama koja se u kuću unosi sa drenovim prutićem podseća na onu noć kada se rodio sin božji, i kada je položen u jasle na slamu.

U toku dana, domaćica u jedno sito stavi sve vrste žitarica, suvih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji u vrhu stola gde se večera. Ponegde sito stave pod sto, a ponegde kod ognjišta. Tim žitom posipa se badnjak, slama i polažajnik.

Pred veče domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Kuca na vrata, a kada ukućani pitaju "Ko je?" odgovara "Badnjak vam dolazi u kuću".

Ove običaje narod je nasledio od predaka i dalje ih održava. Tako se večeras badnjak stavlja na ognjište, posipa žitom, medom i vinom, uz niz ritualnih radnji koje treba da obezbede zdravlje i napredak cele kuće i porodice.

Posle Božića, tačnije na treći dan Božića (Sveti Stefan), ova slama se nosi u obor, štalu ili ambar, a njome su i obavijali voćke da bi bolje rodile.

Badnja večera je raznovrsna i obilna, ali posna. Na njoj, pre svega, mora učestvovati sva čeljad. Jede se, ne sa stola, već s poda, po kojem je prostrta slama, ili s prostrte velike vreće u koju je stavljena slama, tanak sloj... Badnjački kolač se ne seče nožem već se lomi rukom.

Po običajnom kalendaru, danas se ništa ne iznosi iz kuće.

Ko se tokom godine sa nekim zavadio, na Badnji dan treba da se pomiri, kako bi Hristov rođendan proveo u miru i ljubavi. To je i podsećanje da je opraštanje dar božiji i jedna od najtežih hrišćanskih vrlina.

Božić je praznik cele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.

 

Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju i ugoste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.  



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar