Vest: Obeležavamo dan primirja. Danas se obeležavaju 102 godine od završetka Prvog svetskog rata.

Obeležavamo dan primirja. Danas se obeležavaju 102 godine od završetka Prvog svetskog rata.

Obeležavamo dan primirja. Danas se obeležavaju 102 godine od završetka Prvog svetskog rata.

U Srbiji je državni praznik, Dan primirja u Prvom svetskom ratu, čiji je simbol cvet, Natalijina ramonda.

Podsećanju na taj dan su u Srbiji od 2005. godine bili posvećeni prvi časovi u školama, a Dan primirja u Prvom svetskom ratu se kao državni praznik proslavlja od 2012. godine.


Sam rat doneo je veliku tragediju Srbiji koja je u njemu izgubila 1.247.000 ljudi. Srbija je po broju poginulih srazmerno broju stanovnika, na prvom mesto, ovo jedan od najvažnijih datuma za istoriju srpskog naroda.

Tog dana su sile Antante i Nemačka, posle višemesečnih tajnih pregovora u jednom železničkom vagonu na zabačenoj pruzi u šumi Kompijenj, u Francuskoj, potpisale primirje.

Odredbe tog dokumenta koji je uglavnom sastavio francuski maršal i vrhovni komandant savezničkih vojski Ferdinand Foš, bile su prekid neprijateljstava, povlačenje nemačkih trupa iza granica, neuništavanje infrastrukture, razmena zarobljenika, obećanje reparacija, uništavanje nemačkih ratnih brodova i podmornica, postupanje tokom primirja.

Iako su primirjem prekinuta borbena dejstva, bilo je potrebno još šest meseci pregovora na Pariskoj mirovnoj konferenciji dok nije zaključen i mirovni sporazum kojim je okončan Prvi svetski rat - Versajski ugovor.

Dan primirja je u Srbiji neradan dan, obeležava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je "Dan sećanja", a u SAD je "Dan veterana".

U Srbiji se amblem tog praznika, koji bi trebalo nositi na reveru, sastoji od motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. veka - zeleno-crne trake koja okružuje stilizovani prikaz ljubičastog cveta, Natalijine ramonde. 

Ta ugrožena biljka raste na istoku Srbije i na planini Kajmakčalan, gde je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv bugarskih snaga tokom pripreme proboja Solunskog fronta, uvoda u oslobađanje Srbije u Prvom svetskom ratu.

Zavod za zaštitu prirode Srbije pominje da je 1882. godine Natalijinu ramondu botaničar Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovića, otkrio u Jelašničkoj klisuri nadomak Niša, te je želeo da ga nazove "Niška ramonda", ali mu je ime ipak dao po kraljici Nataliji Obrenović.

Taj cvet je u Srbiji zaštićen zakonom, kao "strogo zaštićena vrsta" što znači da je strogo zabranjeno i kažnjivo njeno sakupljanje i narušavanje staništa.

Zaštićena područja Natalijine ramonde su Park prirode "Sićevačka klisura", Specijalni rezervat prirode "Jelašnička klisura", Specijalni rezervat prirode "Suva planina", Nacionalni park "Šar planina".

Natalijina ramonda koja raste i u Severnoj Makedoniji, severnoj Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i na severozapadu Bugarske, treća je i poslednja otkrivena vrsta iz roda ramondi. Prethodno su otrkivene dve: "Srpska ramonda" koju je na istoku Srbije, na planini Rtnju našao botaničar Josif Pančić, i "Ramonda myconi" - endemska vrsta na Pirinejskom poluostrvu.


Podsećamo, Velik rat počeo je 28. jula 1914. mesec dana nakon atentata u Sarajevu, u kojem su ubijeni prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand i njegova supruga. Austro-Ugarska je tog 28. jula objavila rat Srbiji, a time je, kako će se ispostaviti, počeo i Prvi svetski rat. 

Vlasti u Beču su taj atentat iskoristile kao izgovor da krenu u obračun sa Srbijom, uverene da će Srbija biti brzo poražena, te da će to biti "mali rat" koji će vrlo brzo biti okončan uspehom.

Ukaz o mobilizaciji celokupne vojske u Srbiji izdat je 25. jula u 22 časa, a za prvi dan mobilizacije određen je 26. jul.
Odmah potom formirana je Vrhovna komanda srpske vojske na čijem se čelu našao general Stepa Stepanović kao zastupnik trenutno odsutnog vojvode Radomira Putnika.

Vrhovna komanda je odmah preseljena u unutrašnjost zemlje, u Kragujevac, pošto se Beograd tada nalazio na samoj graničnoj liniji. Istovremeno usledilo je naređenje da se Dvor, Vlada, državna nadleštva, Narodna banka s trezorima, državna arhiva, Presbiro, upute u unutrašnjost zemlje.

Dan nakon objave rata, 29. jula, regent Aleksandar Karađorđević objavio je proglas narodu:
"Na našu Srbiju nasrnulo je veliko zlo. Austrougarska nam je objavila rat (... ) Ja sam prinuđen pozvati sve moje drage i hrabre Srbe pod srpsku trobojku..."

Započeo je veliki rat, kasnije nazvan Prvi svetski rat. Kao pobednice iz ratnog vihora izašle su sile Antante: Srbija, Francuska, Velika Britanija, Italija i SAD.

Nijedan rat pre toga nije tako promenio sliku Evrope. Nakon rata nestala su četiri carstva - Nemačko, Austrougarsko, Osmansko i Rusko.

(Mondo, N1)



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar