Vest: Na današnji dan - 3. Decembar -

Na današnji dan - 3. Decembar -

Na današnji dan - 3. Decembar -

1694. godine – U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.

 

1800. godine – Rođen je slovenački pesnik France Prešern, najistaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka. Najpoznatije delo: “Sonetni venac”.

 

1808. godine - Madrid se predao snagama francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte.

 

1810. godine - Britanija preotela od Francuske ostrva Mauricijus i Reunion.

1857. godine - Rođen engleski pisac poljskog porekla Teodor Jozef Konrad Korženovski, poznat kao Džozef Konrad, čija se dela odlikuju ironičnim pesimizmom, gorčinom, ironijom, fatalizmom, etičkim idealizmom i bogatom pesničkom simbolikom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice 20 godina je plovio morima, pa je dosta opisivao život pomoraca i borbu čoveka i mora. Dela: romani "Lord Džim", "Tajfun", "Tajni agent", "Pod zapadnim očima", uspomene "Ogledalo mora".

 

1883. godine – Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.

 

1894. godine - Rođen indijski državnik Radžendra Prasad, prvi predsednik nezavisne Indije od 1950. godine do 1963. godine.

 

1910. godine – U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.

 

1912. godine – Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913. godine, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

 

1914. godine - U jeku Kolubarske bitke komandant Prve srpske armije general Živojin Mišić odlučio da srpska vojska pređe u kontraofanzivu. Prva armija brzo je probila neprijateljsku odbranu i izbila na planinski masiv Suvobor - Maljen, a Druga armija i odbrana Beograda slomile su otpor austrougarske Pete armije i proterale je preko Save. Posle velike pobede srpske vojske Mišić je unaprijeđen u čin vojvode. Kolubarska bitka imala je ogroman vojni i politički značaj za Srbiju i njene saveznike u Prvom svjetskom ratu.

1915. godine - Srpska vojska, praćena izbeglicama, u Prvom svetskom ratu počela povlačenje kroz Crnu Goru i Albaniju, jedinstveno u istoriji ratovanja, pri čemu je od gladi i bolesti umrlo više od 240 000 ljudi. Na ostrvo Krf stiglo je 135 000 vojnika, a u Bizertu oko 12 000, od kojih je ponovo formirana Srpska armija, koja je 1918. godine oslobodila okupiranu zemlju.

1917. godine - Predsednik SAD Vudro Vilson u Prvom svetskom ratu zatražio od Kongresa da objavi rat Austro-Ugarskoj.

1918. godine - Zamenik načelnika italijanske Vrhovne komande general Pjetro Badoljo podneo Vladi Memorandum o akciji za razbijanje tek proglašene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojem je naglasio da su uslovi za unutrašnje sukobe izvanredni i da ih samo treba aktivirati, "svim mogućim sredstvima". Memorandum je prihvaćen i godinama je bio osnov politike Rima prema Jugoslaviji, naročito od dolaska na vlast fašističkog diktatora Benita Musolinija.

 

1919. godine – Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka. Slikao je s neuporedivim osjećanjem za ljupka lica, srećan život i prefinjen kolorit i razvio izraz karakterističan po svijetloružičastim i modrim tonovima. U starosti je radio i skulpture, pretežno aktove jedne forme i žive impresionističke fakture.

 

1923. godine – Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. godine i s velikim uspehom je pevala na najvećim svetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.

 

1930. godine – Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar, najznačajniji predstavnik francuskog “Novog talasa” koji je filmovima “Do poslednjeg daha” i “Prezir” napravio revoluciju u filmskoj istoriji.

 

1931. godine - Usvojen Vestminsterski statut, prema kojem su dominioni Velike Britanije stekli potpunu zakonodavnu nezavisnost.

 

1944. godine – U Atini je izbio građanski rat između vlade koju je podržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945. godine, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.

 

1952. godine – Umro je srpski književnik i političar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. godine šef Demokratske stranke. Do 1943. godine bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a nakon sporazuma Tito - Šubašić ušao je u martu 1945. godine kao potpredsednik u vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine.

 

1967. godine – Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard izvršio je u bolnici “Grote Šur” u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju srca. Pacijent Luis Vaškanski potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

 

1971. godine  -  Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1975. godine -  U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

1978. godine - Umrla srpska glumica Ljubinka Bobić, član Narodnog pozorišta u Beogradu. Započela karijeru 1921. godine kao tumač uloga naivnih, nestašnih, vragolastih devojaka, osvojivši naprečac gledalište vedrinom i neposrednošću. Tumačeći kasnije karakterne uloge, iskazala je izuzetno scensko umeće. Njenu karijeru najviše je obeležila nenadmašna interpretacija Živke u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.

 

1984. godine – U gradu Bopal u Indiji oko 4.500 ljudi je umrlo, 500 oslepelo, a 50.000 zatrovano gasom koji je iscureo iz fabrike pesticida “Junion karbajd”.

 

1989. godine – Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke ,komunista Egon Krenc, i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

 

1991. godine - Generalna skupština UN izabrala Butrosa Galija, dotadašnjeg potpredsednika egipatske Vlade, za generalnog sekretara UN. On je nasledio Peruanca Havijera Pereza de Kueljara i tu dužnost obavljao do 1997. godine.

1991. godine - Rusija priznala nezavisnost Ukrajine, a ruski predsjednik Boris Nikolajevič Jeljcin zauzeo se za što brže normalizovanje odnosa Rusije i Ukrajine.

 

1997. godine – U glavnom gradu Kanade Otavi predstavnici 122 zemlje potpisali su Konvenciju o zabrani protivpešadijskih mina. Nekoliko zemalja među kojima i SAD odbile su da se priključe sporazumu.

 

2001. godine - Vlasti Saudijske Arabije prvi put odobrile ženama da imaju lična dokumenta.

 

2001. godine -  Umro je Gerhard Rigner, autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.

2003. godine – Umro je britanski glumac Dejvid Hemings poznat po ulogama u kultnim filmovima “Uvećanje” i “Barbarela”.


2008. godine -  Popularni pevač Ruande Simon Bikindi osudjen je pred Medjunarodnim sudom u Aruši na 15 godina zatvora, zato što je u svojim pesmama podsticao na genocid u toj zemlji. Prema podacima UN, od aprila do jula 1994, ubijeno je oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjinske zajednice Tutsa i umerenih Huta.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar