Na današnji dan - 23. Mart -
809. godine –
Umro je bagdadski kalif Harun al-Rašid. Tokom vladavine od 786.
godine do 809. godine uspešno je ratovao protiv Vizantije i Hazara. Njegov lik
idealizovan je u arapskoj narodnoj poeziji i “Pričama iz hiljadu i jedne noći”.
1391. godine – Umro je Tvrtko I Kotromanić, bosanski
ban od 1353. godine, a od 1377. godine kralj. Najmoćniji bosanski vladar
krunisan je u manastiru Mileševi uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je
1382. godine dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. U
bici kod Bileće 1388. godine je potukao Turke, a njegova vojska pod vojvodom
Vlatkom Vukovićem učestvovala je 1389. godine u boju na Kosovu protiv Turaka.
Bio je rodbinski vezan s Nemanjićima: unuk je Jelisavete, kćerke srpskog kralja
Stefana Dragutina. Grb tog bosanskog i srpskog velmože - dva polja podeljena
kosom linijom, sa po tri ljiljana u svakom polju u obliku trougla i u pravoj
liniji - ljiljan u srednjovekovnoj evropskoj heraldici simbol Bogorodice. Njegovom smrću okončano je širenje i uspon bosanske države.
1765. godine –
Britanski parlament doneo je Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim
kolonijama.
1801. godine –
U zaveri dvorskih oficira ubijen je ruski car Pavle I Petrovič Romanov.
Nasledio ga je sin Aleksandar I. Posle
dolaska na vlast 1796. godine, strahujući od ideja Francuske revolucije, zaveo
je policijski režim i uveo Rusiju u "Drugu koaliciju" s Engleskom i
Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa
Aleksandra Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. godine i 1799. godine
izvojevala više pobeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske,
izmirio se 1800. godine s "prvim konzulom" Francuske Napoleonom
Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose s Londonom.
1842. godine –
Umro je francuski pisac i oficir Anri Bejl Stendal, začetnik velike
epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.
Oduševljeni pristalica Francuske revolucije, borio se protiv
rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Najznačajnija dela: “Crveno i crno”, “Parmski kartuzijanski
manastir”, “Lisjen Leven”, "Istorija slikarstva u
Italiji", "Rim, Napulj i Firenca".
1861. godine –
Ujedinjena Italija formirala je prvu vladu, a prvi premijer
postao je grof Kamilo Benso di Kavur, istaknuti borac za ujedinjenje Italije.
1862.
godine - Umro ruski diplomata Karl Robert Vasiljevič Neselrode, ministar
inostranih poslova Rusije. Jačao je ruski uticaj na Balkanu i u spoljnoj
politici je snažno podržavao reakcionarnog austrijskog kancelara Klemensa
Meterniha. Odgovoran je za ulazak Rusije 1853. godine u Krimski rat protiv
Otomanskog carstva, kojem su se potom pridružili Francuska, Velika Britanija i
Sardinska kraljevina, pa je posle ruskog poraza 1856. godine podneo ostavku.
1863. godine –
Rođen je srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske
akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji.
Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. godine je s
geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo. Dela: "Uvod u geologiju istočne Srbije", "O trusu",
"Podzemne vode", "O velikom šarijažu u istočnoj Srbiji".
1881.
godine - Rođen francuski pisac Rože Marten di Gar, dobitnik Nobelove nagrade za
književnost 1937. godine. Slikovito je opisao francusko građansko društvo na
početku 20. veka. Dela: romani "Žan Boroa", komedija "Testament
čiča-Lelea", "Stara Francuska".
1900.
godine - Rođen nemački filozof Erih From koji je, kritički tumačio Zigmunda
Frojda i analizirao uzroke ljudskog samootuđenja. Emigrirao je iz Nemačke pred
nacizmom. Dela: "Bekstvo od slobode", "Čovek za sebe",
"Zdravo društvo", "Veština voljeti", "Bićete kao
bogovi".
1903. godine –
U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog
režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali
studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša
Kaclerović, u Beogradu je u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest
ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta je optužnica,
a Tucović i Kaclerović su morali da emigriraju.
1910. godine –
Rođen je japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio
japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji
inostrani film. Filmovi: “Rašomon”, “Sedam samuraja”, “Krvavi presto”, “Kagemuša”,
"Na dnu", "Dodeskaden", "Dersu
Uzala".
1912. godine –
Rođen je nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih
projektila “Fau-1” i “Fau-2”, kojima je u Drugom svetskom ratu
bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao je u SAD, gde je
rukovodio proizvodnjom raketnih projektila “Redstoun” i “Jupiter C”, kojim je
1958. godine lansiran prvi američki veštački satelit “Eksplorer-1”.
1918. godine –
Gigantski nemački top “Velika Berta” je u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz s
više od sto kilometara razdaljine.
1919. godine – Benito Musolini osnovao je u Milanu Fašističku
partiju.
1945. godine –
Počela je Bitka na Rajni u Drugom svetskom ratu, između saveznika i Nemačke,
završena u aprilu pobedom savezničkih snaga.
1948.
godine - Umro ruski filozof Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, mislilac
hrišćanske inspiracije, jedan od najvećih filozofa 20. veka. Za njega je
ljudska ličnost kao duhovni entitet najviša vrednost. Filozofski izraz je
oblikovao u atmosferi usamljenosti, proročki zanesen elementima iracionalnih
težnji, eshatoloških i mističkih želja. Zbog stalne težnje za originalnošću
postao je najpopularniji ruski filozof na Zapadu, mada je uvek bio krajnje
suzdržan prema zapadnim sistemima vrednosti i načinu života. Rusiju pritisnutu
boljševičkom diktaturom je krajnje nevoljno napustio 1922. godine i u
Francuskoj je umro kao emigrant. Dela: "Hrišćanstvo i klasna borba",
"Smisao istorije", "Filozofija slobode", "Čovjek i
mašina", "Izvori i smisao ruskog komunizma".
1950. godine –
Stupila je na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije i
taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.
1953. godine –
Umro je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i
umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika
i umetnika i više javnih spomenika: kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu
Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu,
Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.
1956. godine –
Pakistan je prema novom ustavu postao Islamska Republika.
1966. godine –
Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s
papom. To je bio prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske
crkve pre 400 godina.
1980. godine - U Zapadnoj Nemačkoj osnovana politička stranka "Zeleni pokret", što
je bio izraz svetskog fenomena povećane brige i borbe za zaštitu čovekove
okoline.
1983. godine –
Umro je dr Barni Klark, prvi čovek kojem je ugrađeno veštačko srce.
Klark je s veštačkim srcem živeo 112 dana.
1994. godine –
Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis
Donaldo Kolosio ubijen je na predizbornom mitingu u Tihuani.
1999. godine –
Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević odbio je, nakon
višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima, uključujući i specijalnog
izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih
trupa u pokrajini. Generalni sekretar NATO-a je potom aktivirao naredbu o
otpočinjanju vazdušnih udara na SR Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.
1999.
godine - Premijer Rusije Jevgenij Primakov odustao od posete SAD zbog pretnji
ove zemlje da će NATO pakt bombardovati Jugoslaviju. Primakov je naredio posadi
aviona, u momentu kad je bio iznad Atlantskog okeana na putu ka Vašingtonu, da
letelicu vrati u Moskvu.
2001. godine –
Nakon 15-godišnje misije u svemiru, ruska svemirska stanica “Mir”, koja je
svojevremeno Rusiji donela status “svemirske sile” uništena je potapanjem u
Tihom okeanu.
2003. godine –
Na referendumu preko 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te
zemlje u Evropsku uniju.
2006. godine –
Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi
su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su
okončali ekspediciju dugu 1000 km od severnog Sibira do Severnog pola.
2010. godine –
Predsednik SAD Barak Obama potpisao je istorijski zakon o
zdravstvenoj zaštiti koja se proširuje na desetine miliona Amerikanaca i kojim
se sprečavaju zloupotrebe osiguravajućih kompanija.
2011. godine –
Umrla je američka glumica i jedna od najvećih holivudskih zvezda Elizabet
Tejlor. Dobitnica je dva Oskara za uloge u filmovima “Ko se boji Virdžinije
Vulf” i “Butterfiled 8”, a zapažene uloge ostvarila je i u filmovima “Mačka na
usijanom limenom krovu”, “Kleopatra”, “Div”, “Lesi se vraća kući”.
2011. godine – Umro je srpski diplomata, političar i pisac Živorad Kovačević. Ostaće upamćen kao gradonačelnik Beograda u dva mandata, ambasador SFRJ u Vašingtonu tokom 2 godine kada je opozvan zbog neslaganja sa politikom Slobodana Miloševića. Bio je osnivač i kopredsednik Igmanske inicijative i predsednik Evropskog pokreta u Srbiji od 1999. godine. Autor je više publicističkih dela među kojima su najpoznatija “Srbija i svet: između arogancije i poniznosti” i “Amerika i raspad Jugoslavije”, kao i tri srpsko engleska rečnika.
2013. godine – Umro
je nigerijski romanopisac, pesnik i kritičar Chinua Achebe. Svetsku
slavu stekao je svojim debitantskim romanom “Svet koji nestaje” iz 1958.
godine, koji se smatra najčitanijom knjigom moderne afričke književnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici!