Vest: Na današnji dan - 16. Februar -

Na današnji dan - 16. Februar -

Na današnji dan - 16. Februar -

1804. godine - Dogodio se jedan od prvih okršaja u Prvom srpskom ustanku. Naime, nakon sukoba s Turcima u Orašcu, Karađorđe je otišao u Sibnicu, šumadijsko selo u podnožju Kosmaja, u kome se nalazio turski han. Vođa Prvog srpskog ustanka je, s meštanima Sibnice, spalio han u kojem su se nalazili mnogi Turci. Trojica turskih ratnika su uspela da uteknu, ali su ih ustanici ipak uhvatili i lišili života. Ovaj događaj opevan je i u narodnoj pesmi "Početak bune protiv dahija" i smatra se pravim početkom ustanka i jednim od prvih rušenja turskih baza.

1826. godine - U Pešti osnovana Matica srpska koja je najstarija književna, kulturna i naučna institucija srpskog naroda. Književno i kulturno društvo odigralo ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini, ubrzo po osnivanju počelo da izdaje Letopis Matice srpske, najstariji srpski književni časopis. Matica srpska ima značajnu ulogu i u osnivanju nekih drugih ustanova srpske kulture, kao što je na primer prvi nacionalni profesionalni stalni teatar — Srpsko narodno pozorište. Svoju delatnost razvijala je mahom zahvaljujući dobrotvorima, među kojima je najznačajniji Sava Tekelija, koji je svu svoju imovinu testamentom zaveštao svojoj zadužbini Tekelijanumu i Matici srpskoj. Matica preseljena u Novi Sad 1864. godine. Iako je Prvi svetski rat značajno osiromašio Maticu srpsku, u međuratnom periodu ona dobija na naučnoj snazi svojih saradnika. U Matici srpskoj tada objavljuju Jovan CvijićMihailo PupinMilutin MilankovićAleksa IvićJovan Erdeljanović. U toku Drugog svetskog rata, Matica srpska se nije javno oglašavala, a nakon rata joj je oduzeta gotovo sva imovina.

1834. godine Rođen je Ernst Haeckel nemački filozof i zoolog. Bio je profesor zoologije na univerzitetu u Jeni, istaknuti i borbeni Darvinov sledbenik. Dao je niz izvornih monografija o morskim beskičmenjacima.

1854. godine - Premijera "Orfeja" Franca Lista.

1871. godine – Francuska je potpisala kapitulaciju i akt o pomirenju s Pruskom posle izgubljenog rata. Mirovni ugovor, kojim je Francuska ustupila Pruskoj Alzas i veliki deo Lorene, uz ratnu štetu od pet milijardi zlatnih franaka, potpisan je u maju.

 

1873. godine - Rođen je srpski pisac Radoje Domanović, najveći srpski satiričar, koji je sarkastično i duhovito slikao vlast ogrezlu u korupciju i nasilje, lažno rodoljublje i do servilnosti poslušno građanstvo. Posle završetka Velike škole u Beogradu, bio je nastavnik u Vranju, Pirotu i Leskovcu, a iz službe je otpušten kao protivnik režima Obrenovića. Od 1905. godine do smrti 1908. godine bio je šef korektora Državne štamparije u Beogradu. Uređivao je satirični list „Stradija“. Počeo je realističkim pripovetkama iz seoskog života, ali je ubrzo počeo da piše satiru, stvorivši dela univerzalne vrednosti. Dela: satirične pripovetke „Stradija“, „Vođa“, „Danga“, „Mrtvo more“, „Kraljević Marko po drugi put među Srbima“.

 

1873. godine – Španski kralj Amadeo II Savojski abdicirao je zbog unutrašnjih previranja i jačanja republikanskog pokreta. Proglašena je prva španska republika koja je oborena naredne godine kada je vojska vratila na vlast burbonsku dinastiju s kraljem Alfonsom XII.

 

1877. godine – Rođena je srpska književnica Isidora Sekulić, koja je za života stekla uvaženje kao najobrazovanija i najumnija Srpkinja svoga vremena. Znalac više jezika, i poznavalac više kultura i područja umetničkog izražavanja. Isidora Sekulić je kao pisac, prevodilac i tumač književnih dela ponirala u samu suštinu srpskog narodnog govora i njegovog umetničkog izraza, smatrajući govor i jezik kulturnom smotrom naroda. Autor je knjige meditativne proze “Saputnici”, putopisa “Pisma iz Norveške”, pripovedaka i esejističke proze dela koja su je svrstala među najbolje i najznačajnije srpske pisce 20. veka. Bila je izabrana za redovnog člana Srpske akademije nauke i umetnosti kao prva žena akademik.

 

1907. godine – Umro je Đozue Karduči, najveći italijanski pesnik u prvim decenijama posle ujedinjenja Italije, dugogodišnji profesor italijanske književnosti Univerziteta u Bolonji. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1906. godine. Najznačajnija dela: “Jambi i epode”, “Nove rime”.

 

1932. godine – Na opštim izborima u Irskoj pobedila je partija “Fijana fejl” odvojeno krilo Šin Fejna, a njen lider Eamon de Valera postao je predsednik izvršnog komiteta Slobodne Države Irske.

 

1933. godine – U strahu od nemačkih pretnji, Čehoslovačka, Rumunija i Jugoslavija su, zaključivanjem pakta o Maloj antanti i stvaranjem Veća ministara, učvrstile savez stvoren 1920. godine protiv pokušaja restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske. Antanta je prestala da postoji posle nemačke okupacije Čehoslovačke u martu 1939. godine.

 

1936. godine – Na parlamentarnim izborima u Španiji pobedio je Narodni front, koalicija socijalista, komunista, republikanaca i drugih manjih partija. Vladu je formirao Manuel Azanja, vraćen je demokratski ustav iz 1931. godine. Pokušaj vojske u julu da obori republikansku vladu prerastao je u građanski rat koji je završen 1939. godine uspostavljanjem diktature generala Franka.

 

1937. godine - Američki hemičar Wallace Hume Carothers patentirao najlon.

 

1940. godine - Britanski razarači napali su "Altmark", nemački ratni brod, u jednom norveškom fjordu i oslobodili oko 300 zarobljenih engleskih moranara. Nemci su objavili da su Englezi povredili norvešku neutralnost i izvršili agresivan napad na Norvešku.

 

1945. godine – Američki avioni su u Drugom svetskom ratu počeli masovno bombardovanje Tokija.

 

1959. godine – Vođa gerilaca Fidel Kastro postao je premijer Kube, nakon što je 1. januara 1959. godine zbacio s vlasti diktatora Fulhensija Batistu.Kastro je već sa dvadeset godina učestvovao je u pokušaju obaranja diktature Truhilja u Dominikanskoj Republici. Kada se Batista 1952. godine proglasio za kubanskog diktatora, Kastro je digao ustanak u provinciji Orijente, ali je uhapšen i osuđen na 15 godina robije. Već 1955. godine je pomilovan i sa grupom od 80 demokratskih pristalica osniva Pokret za borbu za politička i socijalna prava kubanskog naroda. Pokret se omasovio u celoj Kubi i vodio borbu portiv Batiste do njegovog beksta iz Kube 1. januara 1959. godine, kada je Kastro preuzeo vlast na celoj teritoriji.

 

1978. godine – Kina i Japan su u Pekingu potpisali trgovinski ugovor u vrednosti 20 milijardi dolara. To je bio početak ekonomskog otvaranja Kine prema svetu.

 

1994. godine – U planinskom području indonežanskog ostrva Sumatra u zemljotresu je poginulo najmanje 200 ljudi.

 

1998. godine – Prilikom pada “Erbasa A-300” tajvanske aviokompanije “Čajna erlajnz” u blizini aerodroma u Tajpehu poginule su 203 osobe svi putnici i članovi posade, među kojima i guverner centralne banke Tajvana, i sedam ljudi na tlu.

 

2000. godine – Rusija je obnovila odnose s NATO-om koji su bili prekinuti zbog napada te vojne alijanse na SR Jugoslaviju u martu 1999. godine.

 

2001. godine – U napadu naoružanih Albanaca na autobus u blizini Podujeva na Kosovu poginulo je 10 Srba, a 43 osobe su ranjene.

 

2002. godine – Umro je prvi menadžer engleske fudbalske reprezentacije Volter Vinterbotom, koji je najduže bio na tom mestu 15 godina.

 

2003. godine – U najvećim snežnim mećavama koje su zahvatile istočnu obalu Amerike umrlo je najmanje 59 ljudi.

 

2008. godine – Evropska unija je odobrila slanje oko 2.000 pripadnika EULEKS-a na Kosovo u cilju postepenog preuzimanja nadležnosti od UNMIK-a. Razmeštanje misije EU počelo je 9. decembra 2008. godine na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN.


2016. godine - Preminuo je Butros Butros-Gali, egipatski diplomata koji je od 1992. godine do 1996. godine, u vreme raspada bivše Jugoslavije, obavljao funkciju šestog generalnog sekretara UN.



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar