Vest: Junak koji je svoje kosti ostavio u Kremenici - Milivoje Stojanović Brka.

Junak koji je svoje kosti ostavio u Kremenici - Milivoje Stojanović Brka.

Junak koji je svoje kosti ostavio u Kremenici - Milivoje Stojanović Brka.

Milivoje Stojanović Brka je rođen u Požarevcu, 6. septembar 1873. godine a poginuo u Kremenici kod Lazarevca, 4. decembar 1914. godine. Srpski junak je bio srpski oficir, komandant XII puka u balkanskim ratovima i komandant Drugog gvozdenog puka u Prvom svetskom ratu.

Pukovnik Milivoje Stojanović je završio vojnu akademiju sa 22. klasom i postao pešadijski potpukovnik 1892. godine. Kao odličan oficir uvek se vidno isticao u miru, a u ratu se pokazao kao pravi heroj.

Njegov XII puk "Knjaz Mihajlo", je na graničnom prelazu uspeo da odbije i razbije ogorčene i znatno jače neprijateljske arnautske snage. Time je prokrčio put trećoj armiji da pobedonosno izbije na Kosovo.


Razborit vojskovođa i veoma hrabar, pukovnik Stojanović se u krvavom okršaju sa Bugarima sa svojim pukom tako sjajno držao da je zadivio svoje komandante, a zaprepastio protivnika koji i ako jači i u povoljnijem položaju nije bio u stanju da odoli.

Komandant prve armije, prestolonaslednik Aleksandar I toliko je bio ushićen slavom ovoga puka da je lično prišao komandantu, čestitao mu, i u znak svoga priznanja skinuo je sa svojih grudi Karađorđevu zvezdu sa mačevima i lično je zadenuo na grudi komandanta XII puka. To je najveće odlikovanje dobijeno u ovome ratu.

U Prvom svetskom ratu 1914. godine njegov Drugi gvozdeni puk učestvovao je u Cerskoj bici, i to u samom njenom centru, na Tekerišu.

Kao komandant Gvozdenog puka istakao se i u Kolubarskoj bici. Pred početak borbi Milivoje Stojanović Brka je dobio zapaljenje pluća i morao jebiti smešten u bolnicu. Kada je, međutim, čuo za Mišićevo i Putnikovo naređenje da se neprijatelj mora proterati preko Kolubare, Stojanović je, kako je ostalo zapisano, rekao: „Moje mesto je među mojim vojnicima. Kada se svrši borba, kad potisnemo neprijatelja, otići ću u bolnicu da se lečim. A sada, ostajem ovde“. 

Junak koji je svoje kosti ostavio u Kremenici - Milivoje Stojanović Brka.-1

I stavio se na čelo puka, u prve borbene redove. Austrougarska vojska je utvrdila front na liniji Kremenica–Vis, kom se, zbog ispresecanog terena, teško prilazilo pod neprestanom mitraljeskom vatrom. Posle više ponovljenih juriša, pukovnik Stojanović je sam pošao ispred svojih boraca na još jedan juriš. Poslednje reči bile su mu: „Napred, na neprijatelja!” Pao je pogođen neprijateljskim mecima, ali je puk nastavio napredovanje i, pod komandom zamenika potpukovnika Dimitrija Milića, uspeo da savlada otpor i ovlada rovovima, čime je jedna od važnih tačaka bitke na Kolubari bila osvojena.

Inspirisan slavnim junakom Milivojem Stojanovićem, Stanislav Binički je komponovao čuveni „Marš na Drinu”.

Stojanovićevi posmrtni ostaci su najverovatnije sahranjeni u Spomen-crkvi u Lazarevcu.

Gvozdeni puk – jedan od najboljih jedinica vojske

Drugi pešadijski puk „Knjaz Mihajlo”, poznat pod nazivom Gvozdeni puk, bio je puk srpske vojske tokom ratova od 1912. do 1918. godine. U Drugom pešadijskom puku Moravske divizije prvog poziva bilo je najviše Jablaničana, Pustorečana i Topličana i Zaplanjaca.

Ime „gvozdeni“ puk nije dobio ni od kralja, ni srpske Vrhovne komande već, sasvim spontano, od samih srpskih vojnika drugih pukova, a zbog izuzetne hrabrosti i velikih ratničkih podviga.

Od 1912. do 1918. godine od oko 19.000 pripadnika poginulo je oko 32 oficira, 1.239 vojnika i podoficira, ranjeno 148 oficira i 6.492 vojnika i podoficira puka. U ove podatke nisu uračunati gubici od bolesti, naročito od kolere 1913. i tifusa 1915. godine, jer nikad nisu precizno utvrđeni.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici !

Foto: Facebook Kremenica - Bistrica, Lazarevac



Podeli:

Povezane vesti

Ostavite komentar